Još jedan "ljuti" megdan: Bira se predsjednik Suda BiH

Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće raspisalo je natječaj za izbor predsjednika Suda BiH, mjesta koje je nepopunjeno gotovo tri godine. Široke nadležnosti naglašavaju kako izbor osobe koja će preuzeti tu dužnost ima veliki značaj za funkcioniranje pravosuđa i povjerenje javnosti.

Bivši sudac: Prevelike ovlasti

Bivši sudac Suda BiH Branko Perić smatra kako je dužnost predsjednika ove institucije posebno osjetljiva jer se u Sudu BiH nalaze prvostupanjski i Apelacijski sud, dok je na čelu oba suda ista osoba. Naglašava kako je to jedinstven primjer u europskom pravosuđu te napominje da su u svim zemljama prvostupanjski i žalbeni sud odvojeni i imaju vlastitu administrativnu strukturu.

Prema njegovim riječima, predsjednik Suda BiH bira i imenuje suce Apelacijskog suda, što također smatra iznimkom, a predsjedniku daje golema ovlaštenja koja dovode u pitanje samu neovisnost Suda.

Perić pojašnjava kako, osim ovih upravljačkih nadležnosti, predsjednik Suda BiH izdaje Obavještajnoj službi naloge za tajno praćenje i prisluškivanje, što, ističe Perić, predstavlja vrlo osjetljivu nadležnost.

"Prethodni predsjednik, koji je suspendiran i optužen za zlouporabu ovlasti, optužen je, među ostalim, za uništavanje službenih spisa koji se odnose na naloge za tajno praćenje. To je područje u kojem su zlouporabe vrlo opasne. Ako to radi predsjednik Suda u dogovoru s ravnateljem obavještajnih službi, onda smo mi društvo bez odgovornosti, u kojem čuvari zakona krše zakon", kaže Perić.

Neslavan završetak prethodnika

Ranko Debevec odlukom Prvostupanjskog disciplinskog povjerenstva VSTV-a početkom srpnja ove godine razriješen je dužnosti predsjednika i suca Suda BiH. Prije donošenja konačne odluke podnio je ostavku na sve dužnosti u pravosuđu. Suspendiran je još krajem 2023. godine, od kada dužnost v. d. predsjednice obnaša sutkinja Minka Kreho.

Protiv Debevca se vodi i kazneni postupak zbog optužbi za zlouporabu položaja ili ovlasti, krivotvorenje službene isprave, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje te za lažno predstavljanje i kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.

Perić problematizira i činjenicu kako je nositelj najvažnije pravosudne dužnosti nakon suspenzije tri godine primao plaću, dok je vršitelj dužnosti za to vrijeme, kako kaže, bez natječaja i propisane izborne procedure obnašao predsjedničke ovlasti.

"Stvaranje uvjeta" i kadroviranje

Odvjetnik Miodrag Stojanović, koji veći dio posla obavlja kao branitelj pred Sudom BiH, također smatra da je riječ o iznimno važnoj dužnosti.

"S pozicije branitelja, nije svejedno tko će biti predsjednik suda iz više razloga", naglašava Stojanović i ukazuje na činjenicu da je riječ o osobi koja ima široke ovlasti, kao i, u organizacijskom smislu, odgovornost za rad s velikim brojem nositelja pravosudnih dužnosti koji postupaju u prvom i drugom stupnju.

Prema njegovim riječima, predsjednik mora biti agilan, angažiran i profesionalan jer o organizaciji rada suda ovisi i učinkovitost postupaka. To, među ostalim, podrazumijeva stvaranje uvjeta za redovita suđenja, funkcioniranje tehničke opreme, kamera i videoveze, ali i pravodobno plaćanje branitelja koji postupaju po službenoj dužnosti.

Stojanović ističe i važnost uloge predsjednika u kadrovskom smislu, odnosno u davanju preporuka i sugestija VSTV-u kada je riječ o broju sudaca i popunjavanju nepopunjenih mjesta.

"Tu nam je potreban jedan kvalitetan predsjednik suda, angažiran, afirmiran, čovjek koji zna na koji će način to rješavati i uspješno i na vrijeme riješiti", kaže Stojanović.

Izravan utjecaj

Na značaj te dužnosti ukazuju i novinarke koje godinama prate rad pravosuđa. Renata Radić-Dragić iz Centra za istraživačko novinarstvo smatra da dužnost predsjednika Suda BiH nije samo protokolarna te kako on izravno utječe na organizaciju rada, financije, unutarnje procedure i raspodjelu predmeta. Naglašava da je riječ o ključnoj instituciji u državnom pravosudnom sustavu, nadležnoj za procesuiranje najtežih oblika kaznenih djela, ratnih zločina, organiziranog kriminala i terorizma.

Prema učinkovitosti u rješavanju ovih predmeta javnost i međunarodna zajednica, ističe Radić-Dragić, mjere koliko je učinkovit pravosudni sustav u BiH.

Kada se na čelu ovako važne institucije nađe osoba bez integriteta, tvrdi, to se automatski odražava na ukupan rad suda, profesionalni moral, radnu atmosferu, ali i na percepciju javnosti.

"Naravno, moram spomenuti i transparentnost. Iz novinarskog iskustva znamo da pristup informacijama i stupanj transparentnosti ovise upravo o stavu i ponašanju predsjednika suda", navodi Radić-Dragić.

Ona smatra kako će, tko god bude izabran na ovu dužnost, imati zahtjevan posao: vratiti poljuljano povjerenje javnosti i riješiti gomilu unutarnjih problema nastalih tijekom dugogodišnjeg mandata Ranka Debevca.

Sličnog je mišljenja i Amra Brkić-Čekić, novinarka Inforadara. Prema njezinim riječima, sigurno je kako predsjednik ne može niti ima ovlasti utjecati na sadržaj sudske odluke pojedinog suca niti određivati kako će sudac presuditi u konkretnom predmetu, ali mora biti osoba čiji profesionalni integritet ne ostavlja prostor za sumnju da se rukovodeća pozicija može koristiti za bilo kakav pritisak, pogodovanje ili zaštitu određenih interesa.

"Upravo je 'slučaj Debevec' pokazao koliko je pitanje integriteta vodstva pravosudne institucije važno za povjerenje javnosti u cijelu instituciju. Činjenica je da godine koje su iza nas ukazuju na duboku institucionalnu, ali i krizu kredibiliteta uzrokovanu političkim pritiscima", ističe Brkić-Čekić, novinarka koja dugi niz godina prati suđenja pred Sudom BiH.

Naglašava da to mora biti osoba čiji profesionalni integritet i ponašanje ne ostavljaju prostor za opravdanu sumnju u političku ili bilo koju drugu vrstu pristranosti.

Nema tko se ne petlja u zbor

Perić smatra kako predsjednici Suda, kao ni glavni tužitelji, do sada nisu birani prema kriterijima stručnosti, iskustva i moralnih kvaliteta, nego su, tvrdi, birani od političkih centara moći, OHR-a i najutjecajnijih veleposlanstava.

"Raniji predsjednik nije imao nikakve reference za dužnost predsjednika Suda. Njegov izbor bio je iznenađenje za sve suce. Pravosuđe je izgubilo ugled zbog konstantnog izbora nekompetentnih osoba na glavne upravljačke pozicije u pravosuđu", smatra Perić.

Prema njegovu mišljenju, kriteriji za izbor predsjednika Suda BiH moraju biti propisani zakonom. To trebaju biti ljudi s dugogodišnjim profesionalnim iskustvom, ugledni u pravosuđu i društvu, besprijekornih životopisa, koji su svoju neovisnost i integritet dokazali kroz svoje odluke i u javnom dijalogu o kontroverznim pravnim i društvenim pitanjima, prenosi Detektor.