EU objavila deklaraciju iz Tirane: Cvijanović tvrdi da ništa nije potpisano

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su i plenarni i bilateralni sastanci u Tirani protekli u duhu nastojanja da se Zapadnom Balkanu ponudi nešto više od uobičajene, poprilično istrošene terminologije o europskoj perspektivi zemalja regije.

EU spremnija dodijeliti BiH kandidatski status? 

Naglasila je kako u EU vlada raspoloženje da BiH treba dobiti kandidatski status.

"Djeluje, međutim, da je EU spremnija da se BiH dodijeli kandidatski status. Financijska podrška, koja će u različitim oblastima biti dodijeljena zemljama regije, dobrodošla je, ali nužno je i da budu deblokirana sredstva koja se odnose na infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj. U tom smislu, mi smo u prethodnom periodu dobivali obećanja da će se to i desiti", rekla je Cvijanović.

Blokada sredstava za Federaciju 

Također, upozorila je i na naredne korake ako se ta sredstva ne deblokiraju.

"Ako to ne bi bilo tako onda bi u Predsjedništvu BiH i drugim institucijama morali i mi blokirati sredstva za FBiH, a to ne bi bilo dobro ni za jedne ni za druge. To sam i danas rekla svojim sugovornicima", istakla je Cvijanović za Srnu.

Ona je mišljenja da su konačno i akteri koji se dogovaraju o formiranju vlasti u BiH na liniji toga da se nikome ništa ne blokira.

Ništa nije potpisano

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH naglasila je da u Tirani nije bilo potpisivanja ni deklaracije EU niti bilo kakvog dokumenta, te da čak i u okviru stavova država članica EU postoje različita viđenja o tome koliko su skupe sankcije i za one koji ih uvode, a ne samo one kojima su namijenjene.

Kada je riječ o određenim zahtjevima u odnosu na rat u Ukrajini, Cvijanović je ukazala da za sankcije očito nisu ni Srbija ni Republika Srpska a, kao što je već rekla, ima i onih koji u okviru EU zagovaraju da se politika sankcija prema Rusiji treba promijeniti.

Na europskom putu bez kolonijalnih upravitelja 

"Bilo bi pošteno da su u tekstu deklaracije naprimjer naveli da vlasništvo nad procesima treba da imaju domaće institucije, što se nekad pojavljivalo u sličnim neobavezujućim dokumentima poput ove deklaracije, ali i u ispostavljenim formalnijim uvjetima prema BiH. To bi značilo da na europskom putu nema nikakvih visokih predstavnika ni kolonijalnih upravnika, a ni nekih stranih sudija", pojasnila je Cvijanović.

U formalnom smislu, dodala je ona, ova deklaracija nema nikakvu pravno obavezujuću snagu, ali bi pokazala da u nekom partnerskom smislu postoje EU institucije s jedne i domaće institucije s druge strane.

"Mi jesmo na europskom putu i težimo punopravnom članstvu u EU, ali i očekujemo od EU realističniji i izbalansiran pristup prema svima u BiH", poručila je Cvijanović.