U naredbi za određivanje pritvora i zahtjevu za raspisivanje tjeralice protiv Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, navodi se, između ostalog, da je predsjednik Republike Srpske počinio produženo kazneno djelo predlaganjem Narodnoj skupštini Republike Srpske usvajanje Zakona o ustavnom uređenju Republike Srpske, saznaje Raport.
Također saznaju kako će istraga uskoro biti proširena.
Tužiteljstvo BiH službeno tereti Dodika, Stevandića i Viškovića zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo napada na ustavni poredak iz članka 156. stavka 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Prema saznanjima, istraga protiv Dodika, Viškovića i Stevandića pokrenuta je 27. veljače 2025. godine, a naredba o proširenju donesena je 6. ožujka 2025. godine. No, istraga će se dodatno proširiti na aktivnosti Vlade Republike Srpske od 11. ožujka nadalje, prenosi Raport.
Tužiteljstvo BiH vodi istragu protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića zbog osnovane sumnje da su u razdoblju od 11. rujna 2023. godine – kada je započeo kazneni postupak protiv Dodika i Miloša Lukića – pa do 6. ožujka 2025. godine, na teritoriju Bosne i Hercegovine, unutar entiteta Republike Srpske, djelovali po prethodnom dogovoru.
Radovan Višković kao predsjednik Vlade RS, Nenad Stevandić kao predsjednik Narodne skupštine RS i Milorad Dodik kao predsjednik Republike Srpske, zajedno s drugim poznatim osobama iz institucija RS-a, postupali su s ciljem da prijetnjom upotrebom sile promijene ustavni poredak BiH kroz prijenos ovlasti sa državne razine na entitet RS – navodi se u dokumentima.
Tužiteljstvo tvrdi da su navedenim djelovanjem Dodik, Višković i Stevandić počinili kazneno djelo iz članka 156. stavka 1. u vezi s člankom 29. Kaznenog zakona BiH, a sve potkrepljeno materijalnom dokumentacijom. Posebno se ističe da su 11. i 12. ožujka 2025. godine poduzeli niz radnji koje upućuju na obilježja produženog kaznenog djela, što će biti obuhvaćeno naredbom o proširenju istrage.
"Jer je osumnjičeni Milorad Dodik dana 11. ožujka 2025. godine, kao predsjednik Republike Srpske, aktom broj 01-010-903/25, uputio Narodnoj skupštini RS prijedlog Zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS (po hitnom postupku), sa zahtjevom da se isti uvrsti na dnevni red iduće sjednice NSRS. Ovim zakonom uređuje se osnivanje, nadležnost i ovlasti Specijalnog tužiteljstva i Specijalnog suda Republike Srpske za zaštitu ustavnog uređenja RS. Tim zakonom stvara se pravni okvir za kazneni progon, lišavanje slobode i fizičku prisilu nad svim osobama koje postupaju suprotno zakonima usvojenim na sjednici NSRS od 26. veljače 2025., a koje je Ustavni sud BiH 7. ožujka 2025. godine privremeno stavio van snage", navodi se u dokumentima Tužiteljstva.
Tužiteljstvo ističe da je Milorad Dodik morao znati da predloženi zakon nije u skladu s ustavnim poretkom BiH i entiteta RS, te da se njime protupravno prijeti građanima BiH koji poštuju odluke Ustavnog suda BiH.
Osim toga, Tužiteljstvo sumnja da su osumnjičeni svjesno pokušavali nasilno promijeniti ustavni poredak BiH i zastrašivati građane RS-a prijetnjom kaznene odgovornosti ako ometaju opisane aktivnosti. Sumnja se da osumnjičeni namjeravaju poduzeti sve moguće korake kako bi izbjegli odgovornost, uključujući skrivanje unutar teritorija RS-a, koja bi, kao posljedica kaznenih djela, bila pod njihovom ekskluzivnom kontrolom i izvan dosega državnih institucija.
Postoji i osnovana sumnja da bi osumnjičeni mogli pobjeći u Srbiju, gdje svi posjeduju imovinu i imaju državljanstvo.
"Tužiteljstvo smatra da činjenica kako Srbija već godinama odbija postupiti po zamolnicama za međunarodnu pravnu pomoć u drugim predmetima protiv Milorada Dodika, ukazuje na veliku vjerojatnost da Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić ne bi bili izručeni Bosni i Hercegovini", stoji u dokumentima Suda BiH, u koje je Raport imao uvid.
