Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik objavio je na mreži X kako je da je njemačko-francuski non-paper ''produbljivanje krize, gubljenje vremena i novca i još jedan avanturistički pristup BiH''.
"Non-paper, koji su u diplomatski promet pustile Njemačka i Francuska, pokazuje da za 30 godina, koliko je prošlo od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, o BiH vodeće države EU nisu naučile gotovo ništa", napisao je Dodik.
Naveo je kako se iz pogrešnih pretpostavki došlo do pogrešnih zaključaka pa ni mjere za "prevazilaženje" krize u BiH nisu mogle biti drugačije nego pogrešne.
"Umjesto da su se energija i volja usmjerile na realno sagledavanje situacije, uzroke i posljedice, devastaciju ionako krhkog demokratskog kapaciteta od međunarodnih činilaca, Njemačka i Francuska krenule su prečicom i silom", napisao je Dodik.
Dodao je kako ni jedno ni drugo povijesno nije proizvodilo rezultat u BiH.
"Ako bi se BiH posvetila sveobuhvatna pažnja u interesu BiH, a ne za svoje unutarnje političke potrebe, siguran sam da bi se u razgovoru i sa domaćim političkim predstavnicima našlo rješenje. Ovaj non-paper je produbljivanje krize, gubljenje vremena i novca i još jedan avanturistički pristup BiH", naveo je Dodik.
Naime, Vlade Njemačke i Francuske predložile su državama-članicama Europske unije redefiniranje politike prema Bosni i Hercegovini s ciljem rješavanja sadašnje političke krize što uključuje odlučnije reagiranje na postupke Dodika.
Non-paper koji sada ima status radnog materijala u konačnici bi trebao biti predmetom rasprave i odlučivanja na Političkom i sigurnosnom vijeću Unije (PSC) a sadrži ocjenu kako je sadašnja kriza u BiH najteži izazov njezinu suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu od potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine. Također je navedena ocjena kako je ustavni poredak BiH izložen izravnom napadu iz Republike Srpske nakon što je Dodik prvostupanjski osuđen na zatvorsku kaznu zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika za BiH.
Pobrojani su svi zakoni i odluke koje je parlament RS donio od veljače ove godine kada je presuda izrečena i kojima se pokušalo osporiti ovlasti BiH kao države uz podsjećanje kako su i EU i njene članice jasno i nedvojbeno osudile takve postupke, posebice stoga što su oni u izravnoj opreci s nastojanjima da se BiH približi članstvu u EU.
Njemačka i Francuska su na stajalištu kako je za rješavanje sadašnje krize u BiH ključno kako će reagirati vlasti i političari u samoj zemlji uz konstataciju kako vanjski utjecaj treba ostati "ograničen" no ističu kako cilj EU mora ostati očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne države BiH.
Neposrednim ciljem vide ukidanje neustavnih zakona u RS i povlačenje nacrta novog ustava tog entiteta što je također potaknuo Dodik. Navode kako se moraju istražiti "sve mogućnosti" za ostvarenje ovog cilja a trajnim rješenjem krize definiraju "potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Europske komisije iz listopada 2022. za napredak u procesu pristupanja EU".
Kako bi se do tog cilja došlo predlažu de facto zamrzavanje financijske potpore projektima u RS-u, uključujući sredstva iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan.
Predlažu i strožu politiku sankcija pa pozivaju države da, ukoliko o tome nema suglasnosti na razini Unije, pojedinačno posegnu za "privremenim i reverzibilnim restriktivnim mjerama" kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju odgovornih za krizu dok bi se komunikacija s oporbom i civilnim društvom u RS-u pojačala.
"Kontakti na visokoj razini s osuđenim ili optuženim čelnicima RS trebali bi se obustaviti", stoji u non-paperu.
Iako je trebao ostati tajnom, sadržaj ovog dokumenta procurio je u javnost a o njemu je ovog tjedna vođena rasprava na Vijeću za nacionalnu sigurnost Srbije. Čelnik tog tijela i prvi čovjek vojske Srbije general Milan Mojsilović kazao je kako ih je Aleksandar Vučić izvijestio o sadržaju non-papera uz konstataciju kako to "otežava poziciju RS".
