Glavna tema - izborni zakon

Čolak: ''Ne mislite valjda da su Hrvati izabrali Komšića?''

Govoreći o izboru Komšića kao člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, Bariša Čolak je kazao kako se on koristi “za hegemonizaciju Hrvata”. Na pitanje “tko oni”, konstatirao je da su to oni koji su ga izabrali.
Vijesti / Politika | 15. 02. 2022. u 20:27 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bariša Čolak, HDZ izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH, kazao je kako je uvjeren da će Hrvatski narodni sabor donijeti razumne zaključke koji neće ići na štetu hrvatskog, ali nijednog drugog naroda kao ni na štetu Bosne i Hercegovine.

Istakao je kako je očekivao da će tijekom proteklih dana biti održan još jedan sastanak predstavnika stranaka koji rade na izmjenama izbornog zakona, ali da je SDA tražila još vremena.

“Očekivali smo pozive jučer, danas, u nedjelju. I dalje mislimo da će Konaković i Radončić sazvati sastanak. Ali očigledno tu nije bilo volje da se taj sastanak sazove. Ne znam, možda bude sazvan. Mi moramo i za Sabor da se pripremimo. Neozbiljno je da sjedimo u četvrtak poslijepodne ili petak”, rekao je Čolak ta N1.

O Čovićevom obraćanju u NSRS: Ja to ne bih tako rekao

Odgovarajući na pitanje da li je priča o trećem entitetu završena stvar, Čolak je rekao kako “ne zna što budućnost donosi”.

“Nikada ne govorim o trećem entitetu. Vjerujem da više ljudi promišlja o više federalnih jedinica gdje bi se eliminirao ovoliki broj kantona i uređenje bilo funkcionalnije, gdje ne bi došlo do majorizacije jednog naroda”, rekao je Čolak.

Komentirajući govor Dragana Čovića u NSRS, kazao je kako je shvatio što je htio reći nakon što je obrazložio svoje poruke, ali da bi on to vjerojatno rekao na drugi način.

“Htio je reći da trebamo zaštititi postojeći ustavni poredak”, dodao je.

Također, naveo je kako “entitetske skupštine ne bi trebale biti nadležne za državne zakone jer je za to nadležna Parlament BiH”.

Na pitanje da li su HDZ i Milorad Dodik, kako drugi navode, koordinirani u aktivnostima, rekao je: “Apsolutno ne bih na taj način gledao, ali sam istomišljenik da bi se relaksirala politička scena u BiH kada bi se usvojile izmjene izbornog zakona i sigurno bi odnosi između Bošnjaka i Hrvata bili bolji. Mislim da bi konačno višestranačje ili pluralizam u hrvatskom korpusu došao do izražaja”.

Dodao je kako bi tada “HDZ imao konkurenciju”.

“Komšića koriste za hegemonizaciju Hrvata”

Govoreći o izboru Komšića kao člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, kazao je kako se on koristi “za hegemonizaciju Hrvata”. Na pitanje “tko oni”, konstatirao je da su to oni koji su ga izabrali.

A na pitanje tko ga je izabrao, rekao je: “To je poznato svoj bh. javnosti, ne mislite valjda da su Hrvati izabrali Komšića?!“.

Naveo je ipak kako Komšić nije kriv za to nego politike i da se to više ne bi trebalo dešavati.

Govoreći o integritetu izbornog procesa i “tehničkih poboljšanja”, kazao je kako se on može zaštititi ako stranke žele – da imenuju ozbiljne odbore i promatrače.

“Najveći problemi i nastaju tamo gdje nemate stručne biračke odbore i promatrače koji će biti od početka do kraja. I najveći problem je glasanje putem pošte. Tu je i problem načina na koji je izabran SIP. Nije moguće izabrati niti portira u nekoj maloj firmi, ne želim nikoga uvrijediti, ni čistača na ulici, ako nije bilo javnog oglašavanja. Ovdje je taj temeljni princip prekršen. Ja odgovorno tvrdim da je prekršen zakon”, rekao je Čolak.

Na pitanje je li problem sastav SIP-a jer u njemu nema osobe bliske HDZ-u, kazao je kako im ne odgovara aktualni saziv jer nije izabran u skladu sa zakonom.

Čović: Zaključci HNS-a obvezujući za sve hrvatske dužnosnike

Govoreći o aktivnostima pregovaračkog procesa s predstavnicima bošnjačkog naroda, vezano za ograničenje izmjene Ustava i izmjene Izbornog zakona, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je istaknuo kako je legitimno predstavljanje hrvatskog naroda na svim administrativno-političkim razinama vlasti ključno za budućnost Bosne i Hercegovine.

''Postizanje dogovora o izbornoj reformi, važno je za stabilne odnose sva tri konstitutivna naroda u BiH'', kazao je Čović na stranačkom zasjedanju u Mostaru te je istaknuo i potporu međunarodnih partnera, koji su uz Bosnu i Hercegovinu na njenom europskom putu, putu stabilnosti i napretka

Govoreći o izvanrednom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora, koje će se održati u subotu 19. veljače, istaknuta je važnost sudjelovanja svih dužnosnika izvršne i zakonodavne vlasti svih razina. Odluke i zaključci koje će Hrvatski narodni sabor usvojiti na zasjedanju, biti će obvezujuće za sve hrvatske dužnosnike, bez iznimke.

Krišto: Kada je u pitanju Izborni zakon BiH nema krupnih i sitnih političkih pitanja

Članica Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) je nakon sastanka s direktorom OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Matteom Meccacijem izjavila novinarima da je razgovarano o stvarima koje se tiču izmjena izbornog zakonodavstva BiH.

Po njenim riječima, oni pokušavaju kroz različite formate raditi s Interresornom radnom grupom, dostavljati svoje prijedloge, sugestije.

''Mi smo to prešli već na različite načine. Prešli smo u tjeku i neumskih razgovora. Danas smo čuli od direktora da pokušava s nama raditi na način da, ako se ne postignu stvari, može li nešto što je prihvatljivo u okviru političkih stavova, da se prihvati. Mi smo jasno rekli i iznijeli stavove HDZ-a, odnosno nas koji smo u pregovaračkom procesu u ime Hrvatskog narodnog sabora'', navela je Krišto.

Kad je u pitanju Izborni zakon BiH, a i mandat Interresorne radne grupe, istaknula je da nema teških i lakih pitanja, nema krupnih i sitnih političkih pitanja.

''Imamo mandat raditi na promjenama Izbornog zakona BiH i ograničenim promjenama Ustava BiH u cilju implementacije, prije svega Odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju na administrativno-političkim razinama u Predsjedništvu i domovima naroda. Imamo provesti presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi otklonili diskriminaciju prema onima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konsitutivnih naroda i trebamo raditi na svemu onome što su prijedlozi i preporuke koji su nam dostavljene od raznih odjela, nevladinih organizacija i političkih stranaka. Sve to što utiče na demokratičnost, na transparentnost i to nazivamo jednim imenom integritet izbornog procesa'', navela je Krišto.

Dodala je da je danas jasno kazala da „govoriti o integritetu izbornog procesa na način da pričamo kako ćemo birati članove biračkih odbora, a ne govoriti da na integritet izbornog procesa utiče, prije svega implementacija odluka o kojima smo govorili, a potom i tijelo koje provodi izbore u BiH, a zove se Središnje izborno povjerenstvo, koje je izabrano protivno odredbama Izbornog zakona“.

''Kada imamo u vidu činjenicu koja govori o tome da je takvo povjerenstvo imenovano protivno odredbama Izbornog zakona, sve ostale primjedbe koje idu u pravcu da se jednom takvom tijelu daju dodatne nadležnosti ili ovlasti u pogledu provođenja izbora i u smislu donošenja određenih provedbenih akata, a i u smislu njihovog diskrecionog prava odlučivanja o određenim stvarima, je uistinu sve ono, ali ne što bi doprinijelo demokratizaciji i transparentnosti izbornog procesa, pa i u konačnici njegovom integritetu'', navela je Krišto.

Po njenim riječima, razgovarano je i o financiranju izbora.

Krišto kaže da pojedini politički predstavnici, i u okviru Interresorne radne grupe, često puta kažu „ima HDZ ministra financija“.

''Podsjećam, ne donosi ministar financija proračun. Ministar financija, odnosno Ministarstvo financija je tehnički obrađivač. Dostavlja proračun Predsjedništvu BiH, koje je predlagatelj tog proračuna prema Parlamentarnoj skupštini BiH. Stoga, ako želimo bilo šta uraditi kad je u pitanju ova izborna reforma, treba se dogovoriti o svim stvarima o kojima se priča. Sve su one poznate, jasni su stavovi'', napominje Krišto.

Navodi da se rješenja mogu naći „samo na tragu navedenih odluka, a u skadu sa Ustavom BiH, kako je on definirao ovu državu, da je ona država tri konstitutivna naroda i drugih građana koji u njoj žive“.

''Kada to uradimo na takava način, posebno u kontekstu aktuelnog političkog trenutka u kojem se nalazimo, mislim da jednostavno možemo doći i do rješenja koja nas opterećuju, a koja se tiču izmjena Izbornog zakona i ograničenih promjena Ustava BiH'', smatra Krišto.

Kopirati
Drag cursor here to close