Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine donijelo je naredbu o neprovođenju istrage protiv Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, koji je prijavljen za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, zbog govora koji je održao prošle godine povodom otvaranja spomenika Mehmedu Alagiću na Vlašiću, potvrdio je za Detektor podnositelj prijave.
Krivičnu prijavu protiv Komšića podnio je Slaven Galić, zamjenik ministra obrane BiH, zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela – izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, nezakonitu upotrebu resursa Oružanih snaga BiH, te zloupotrebu položaja, potvrđeno je za Detektor iz Galićevog ureda.
Komšić je prijavljen da je 4. kolovoza prošle godine na lokalitetu Ljuta greda na planini Vlašić, na manifestaciji 'Dani pobjede, dani ponosa', svečano otvorio spomenik Mehmedu Alagiću, generalu Armije BiH protiv kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) podigao optužnicu za ratne zločine, te je tom prilikom održao govor u kojem je veličao generala Alagića, umanjivao odgovornost za ratne zločine, čime je poticao nacionalnu i vjersku netrpeljivost. Prijavljen je da je iz budžeta Predsjedništva BiH financirao izgradnju tog spomenika.
''Danas govorimo o generalu Alagiću, koji je nekako kao ova Bosna naša, njegovom djelu koje je bilo veliko i veličanstveno, a budimo ljudi pa priznajmo da mu je sudbina bila tragična. Svi znamo da mu je u suštini srce puklo zbog nepravde, izdaje, s one strane s koje nije očekivao, i to treba reći. I danas ima nekih drugih generala koji su se našli u poziciji u kojoj je bio i general Alagić. Misli li itko o Dudakoviću, misli li itko o tom čovjeku? Misli li itko o ljudima koji su nepravedno optuženi za Dobrovoljačku? Nemojte da čekamo da i njima srce pukne od toga pa da se okupimo i kažemo: 'Bili su veliki ljudi''', rekao je, između ostalog, Komšić.
Prema prvobitnoj i izmijenjenoj optužnici Haškog tribunala od 2001. i 2002. godine, Mehmed Alagić je bio optužen za ubojstvo, nasilje, okrutno postupanje, protupravno zatvaranje civila, razaranje naselja, sela, pljačkanje i uništavanje imovine, javne i privatne.
Kako se navodi na stranici Haaškog tribunala, on je 8. ožujka 1993. imenovan za zapovjednika Operativne grupe Bosanska krajina 3. korpusa Armije BiH, da je 1. studenog 1993. imenovan za zapovjednika 3. korpusa i 26. veljače 1994. za zapovjednika 7. korpusa Armije BiH.
Alagić je umro 7. ožujka 2003., a istog mjeseca je Međunarodni sud zaključio postupak protiv njega, dok je kasnije za zločine u srednjoj Bosni osudio Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu – koji su bili obuhvaćeni u istom predmetu – na tri i pol, odnosno dvije godine zatvora.
Iz Galićevog ureda su potvrdili da su dobili rješenje o neprovođenju istrage.
Ovo Tužiteljstvo objavljuje odluke na stranici, ali ih anonimizira. U anonimiziranoj odluci Tužiteljstva BiH koja bi se mogla odnositi na ovu prijavu navodi se kako je nesporna činjenica da je veličana osoba bila optužena za kršenje zakona i običaјa rata i teške povrede Ženevske konvencije, kao i činjenica da za istoga niјe dokazano počinjenje krivičnih dјela za koјe јe optužen, odnosno da pravosnažnom presudom niјe osuđen, čime se radnje koje je preuzeo prijavljeni ne mogu podvesti pod obilježja krivičnog djela ''izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti''.
''Na navedeno obavještenje Galić je izjavio pritužbu, u kojoj ukazuje na ozbiljna kršenja zakona, uključujući Zakon o obrani BiH, navodeći da je Željko Komšić svjesno i u političke svrhe zloupotrijebio resurse Oružanih snaga BiH za veličanje osoba optuženih za ratne zločine nad Hrvatima'', navodi se u odgovoru iz ureda Galića.
Iz kabineta Željka Komšića su za Detektor rekli kako nisu dobili nikakvu obavijest Tužiteljstva BiH.
