Proširenje Europske unije na zapadni Balkan ostaje jedno od rijetkih pitanja oko kojeg postoji široki politički konsenzus u Njemačkoj. Prema pisanju Deutsche Wellea, ni nakon izbora koji se održavaju sutra taj stav neće doživjeti značajne promjene.
Od sedam stranaka koje imaju šansu ući u novi saziv Bundestaga, njih pet podržava proširenje EU, smatrajući ga strateškim interesom Njemačke. Socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP) posebno ističu važnost ovog procesa, dok demokršćani (CDU-CSU) predlažu postepenu integraciju, a desni AfD i novoosnovani Savez Sahre Wagenknecht se protive proširenju.
Stranka SPD smatra da je politika proširenja ključni instrument geopolitičke stabilnosti i demokratske transformacije regije. U svom izbornom programu navode da je njihov mandat "pomaknuo stvari s mrtve točke", referirajući se na dugogodišnju stagnaciju procesa. Njemački socijaldemokrati također upozoravaju da "o demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava ne može biti pregovora", naglašavajući da kandidati za članstvo moraju ispuniti Kopenhagenske kriterije.
Slično stajalište zauzima i stranka Zeleni, koja vidi proširenje EU kao geopolitički imperativ. Oni naglašavaju podršku proeuropskim snagama u regiji, uključujući Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i Armeniju, te pozivaju na obnovu pregovora s Turskom, ali samo uz dokazane demokratske reforme.
Demokršćani (CDU-CSU), koji prema anketama imaju velike šanse za formiranje buduće vlade, također podupiru proširenje EU, ali predlažu "međufaze članstva". Njihova ideja uključuje postepenu ekonomsku integraciju regije kroz Berlinski proces, dok bi puna politička integracija uslijedila tek nakon ispunjenja svih uvjeta. Ovakav prijedlog često se naziva "EU članstvo light", što su zemlje zapadnog Balkana već ranije odbacile.
S druge strane političkog spektra, desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) i novoosnovani Savez Sahre Wagenknecht (BSW) u potpunosti odbacuju proširenje EU. AfD to opravdava ekonomskim i sigurnosnim razlozima, dok BSW smatra da Unija treba prvo riješiti unutarnje probleme prije nego što se širi na nove članice.
Uz proširenje, još jedno ključno pitanje u budućim odnosima Njemačke i zemalja zapadnog Balkana bit će migracijska politika. FDP se zalaže za proširenje "balkanskog pravila", programa putem kojeg je od 2016. više od 100.000 radnika sa zapadnog Balkana doselilo u Njemačku. Očekuje se da će buduća vlada nastaviti slične inicijative, ali i pojačati mjere protiv ilegalne migracije.
Njemačka, bez obzira na ishod izbora, ostaje jedan od najvećih zagovornika proširenja EU. No, dok jedni zagovaraju brži prijem zemalja zapadnog Balkana, drugi predlažu postupnu integraciju s naglaskom na ekonomske reforme. Ključni izazovi ostaju vladavina prava, borba protiv korupcije i usklađivanje s EU standardima.
Hoće li buduća njemačka vlada ubrzati proces ili će proširenje ostati dugotrajan geopolitički projekt, tek ostaje za vidjeti.
