Barać: Vrijeme za dogovor istječe, ako nema rješenja s Bošnjacima slijede druge opcije
Glavni tajnik Domovinskog pokreta Mladen Barać gostovao je u emisiji "Dnevnik PLUS" RTV Herceg-Bosne kod urednika i voditelja Tihomira Šutala, gdje je govorio o inicijativi donošenja saborske rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Barać je pojasnio kako je cilj dokumenta ponovno otvoriti pitanje položaja Hrvata u BiH, osobito u kontekstu, kako je naveo, preglasavanja i izostanka izmjena Izbornog zakona.
Rezolucija umjesto deklaracije
Govoreći o inicijativi Domovinskog pokreta, Barać je rekao kako je početni prijedlog bio zamišljen kao deklaracija, ali je u međuvremenu odlučeno da se dokument podigne na razinu rezolucije.
"U međuvremenu smo odlučili tu deklaraciju podići na razinu rezolucije, ali poradi čega. Naime, Republika Hrvatska je već imala rezolucije koje se tiču konkretno statusa hrvatskog naroda u BiH", rekao je Barać.
Podsjetio je i na saborske deklaracije iz 2011. i 2018. godine, koje su, kako je rekao, sadržavale pozive na hitnu izmjenu Izbornog zakona, ali bez većeg učinka u praksi.
"Mi u Domovinskome pokretu smo osjećali, prateći cijelu dinamiku događanja unazad godinu dana, da je jednostavno ta tema zastala i zbog toga smo htjeli aktivirati ovo pitanje", dodao je.
Odbacio optužbe za populizam
Barać je odbacio tvrdnje dijela javnosti da Domovinski pokret preko pitanja Hrvata u BiH pokušava popravljati vlastiti rejting. Kao primjer ranijih kritika spomenuo je osnivanje Ministarstva demografije 2024. godine.
"Kada smo 2024. pokrenuli Ministarstvo demografije, isto smo tako dočekani sa skepsom. Na neki način provlačila se nekakva poruka da je to mjesto za uhljebljivanje kadrova Domovinskoga pokreta", izjavio je Barać.
Govoreći o rezultatima, naveo je podatke o rastu broja rođene djece u Hrvatskoj.
"Nakon 2024. godine, kad smo imali najniži broj rođene djece u Republici Hrvatskoj, u prošloj godini imamo 527 više rođene djece, a u prvih pet mjeseci ove godine gotovo 630 djece više. Mi se uvijek dočekujemo na taj nekakav način da se sumnjiči da nismo kompetentni, a mi s druge strane izrađujemo rezultate", rekao je glavni tajnik DP-a.
Razgovori s HDZ-om
Barać je govorio i o razgovorima s HDZ-om, kojeg je nazvao najvažnijim koalicijskim partnerom Domovinskog pokreta.
"Krenuli smo s prvim pregovorima s HDZ-om kao našim najvažnijim koalicijskim partnerom, i to upravo prije šest dana; 17. lipnja. Mislim da to govori dovoljno za sebe od nekoga tko je bio u startu otpisan i napadan", istaknuo je.
Dodao je kako se razgovori nastavljaju te da DP želi da tema dobije širi politički konsenzus.
"Zaista bismo željeli na ovoj temi dobiti jedan širi konsenzus i što se tiče ostalih saborskih klubova u Republici Hrvatskoj, uključujući Ured predsjednika, jer smatramo da je ovo pitanje od nacionalnog interesa", poručio je Barać.
Hrvatska izborna jedinica
Govoreći o mogućim rješenjima za sprječavanje preglasavanja Hrvata, Barać je najavio okrugli stol na kojem bi stručnjaci trebali govoriti o različitim modelima.
"U iduća dva tjedna organizirat ćemo okrugli stol gdje će ovi stručnjaci imati priliku javno progovoriti o potencijalnim modalitetima rješenja ovoga pitanja", rekao je.
Prema njegovim riječima, u stručnoj podlozi razmatra se od jednog do pet mogućih rješenja.
"Ja osobno smatram, i nisam jedini koji smatra, da je hrvatska izborna jedinica najoptimalnije rješenje kao takvo. Teritorijalni okvir koji se zrcali u toj cijeloj priči je zapravo, po meni, i najveća garancija toga da Hrvati neće ostati preglasani", rekao je Barać.
Dodao je kako smatra da dosadašnji pristup međunarodne zajednice nije dovoljno uvažavao političku stvarnost u BiH.
"Bosna i Hercegovina je duboko podijeljeno društvo, nije postnacionalno društvo. Dosadašnji pristup međunarodne zajednice, koji nije uvažavao ovu činjenicu, bio je duboko pogrešan i stvorio je daljnje podjele", rekao je.
Državljanstva i međunarodni odnosi
Barać se osvrnuo i na dio inicijative koji se odnosi na preispitivanje hrvatskih državljanstava u slučajevima u kojima, kako je rekao, postoji sumnja u nezakonito stjecanje.
"Ljudi koji su zaista nositelji hrvatskoga državljanstva koriste sve moguće pogodnosti posjedovanja hrvatske putovnice, dok se s druge strane otvoreno zalažu za antihrvatske, ne samo nacionalne, već protuustavne radnje", izjavio je Barać.
Naglasio je kako cilj nije targetirati cijeli narod niti provoditi "lov na vještice", nego razmotriti mehanizam preispitivanja u pojedinačnim slučajevima.
"Europska unija je 2022. godine otvoreno pozvala države članice da preispitaju sva dvojna državljanstva koja su dale državljanima Ruske Federacije povezanim s režimom Vladimira Putina jer ti isti ljudi predstavljaju svojevrsnu sigurnosnu ugrozu za Europsku uniju. Vjerujte da mi zaista nije svejedno tko je sve u posjedu hrvatske putovnice", rekao je Barać.
Govoreći o odnosu međunarodne zajednice prema BiH, ocijenio je kako SAD pod administracijom predsjednika Trumpa pokazuje drukčiji pristup.
"Amerikanci pod administracijom predsjednika Trumpa demonstriraju jedan sasvim drugačiji pristup. Najprije, vrlo jasno su i koncizno poslali poruke da je vrijeme projekata izgradnje nacija završeno", rekao je.
Spomenuo i treći entitet
Na pitanje o mogućnosti trećeg entiteta ako izostanu izmjene Izbornog zakona, Barać je rekao kako je Domovinski pokret spreman razgovarati i o tom pitanju.
"Ako ne možemo naći jedan pošten, politički, džentlmenski dogovor s Bošnjacima s kojima dijelimo Federaciju... doći će trenutak kada će se jednostavno toj cijeloj situaciji pristupiti iz nekih drugih uglova", poručio je.
Zaključio je kako Hrvatska, prema njegovu mišljenju, danas ima međunarodnu poziciju koja joj omogućuje odlučnije djelovanje prema položaju Hrvata u BiH.
"Vrijeme istječe. Mi jednostavno više nismo raspoloženi čekati. Ne želimo se dovoditi u situaciju da nas se, kao što se moglo čuti od nekih dužnosnika s bošnjačke strane, danas vrti u krug. Naš narod, nakon svih ovih godina i desetljeća čekanja, zaslužio je bolje", poručio je Barać.
