Povijest se možda ne ponavlja doslovno, ali nije rijetkost da svijet s vremena na vrijeme skrene na stranputicu vrlo nalik slijepoj ulici u kojoj je jednom već bio.
Polazeći od ove teze, ugledna povjesničarka Margaret MacMillan sa Sveučilišta u Cambridgeu napisala je rad u kojemu navodi kako se svijet našao u situaciji usporedivoj s onom u godinama pred početak Prvog svjetskog rata.
U današnje bi vrijeme, tvrdi MacMillan, neki novi sarajevski atentat mogao biti počinjen na području Bliskog istoka. Uspije li Iran proizvesti nuklearnu bombu, to bi vjerojatno pokrenulo regionalnu utrku u nuklearnom naoružavanju, a svijet bi u tom slučaju postao svojevrsno bure baruta, što je naziv koji se često koristio kao sinonim za Balkan prije stotinjak godina, koje je Gavrilo Princip, samo zapalio.
"Bliski istok danas zabrinjavajuće podsjeća na ondašnji Balkan. Stvorila se slična mješavina toksičnih nacionalizama koja bi u mogući sukob mogla uvući i vanjske sile, s obzirom da države poput SAD-a, Turske, Rusije i Irana čvrsto namjeravaju štititi svoje interese i saveznike“, mišljenja je MacMillan, čije riječi prenosi Independent.
Navodi i da su uspon desnice i nacionalističkih sentimenata diljem svijeta zabilježeni prije Prvog svjetskog rata, te da su bili jedan od nekoliko faktora za izbijanje sukoba. Desnica i nacionalizmi u velikom su usponu i danas, a ponajbolji primjer je Grčka.
Amerikanci i Japanci već dulje vrijeme imaju sporazum o zajedničkoj obrani, a 2012. godine, osjećali su potrebu potvrditi da je taj sporazum i dalje na snazi te da pokriva i područje otočja oko kojega se Japanci spore s Kinezima.
"Teško je odoljeti kušnji da se današnji odnos Kine i Amerike usporedi s odnosom Njemačke i Velike Britanije prije sto godina“, navodi povjesničarka, spominjući i sve glasnije nezadovoljstvo Amerikanaca zbog kineskih investicija u SAD-u, kao i gunđanje Kineza jer ih Amerika navodno tretira tek kao neku drugorazrednu silu.
MacMillan u konačnici upozorava da pomalo bajkovita priča o globalizaciji vrlo lako može zamagliti realnost i uvjeriti mnoge u nezamislivost novog svjetskog sukoba nakon toliko godina relativnog globalnog mira.
"Danas, baš kao i onda, globalizacija nam je stvorila lažni osjećaj sigurnosti. Stota godišnjica 1914. trebala bi nas podsjetiti koliko smo zapravo ranjivi, skloni greškama i izazivanju naglih katastrofa. Umjesto da se i dalje provlačimo iz jedne u drugu krizu trebalo bi promisliti što nas je naučila prošlost. Treba se nadati da će ljudi koji nas vode moći zajednički raditi na izgradnji stabilnog međunarodnog poretka“, zaključuje MacMillan.
