Što je nama Osmi mart?

"Najvažnije je da završiš fakultet, imaš posao i budeš financijski neovisna"

Naslov je rečenica koju sam najviše puta čula u svom životu. Izgovarale su je moja majka i moja baka, po majčinoj liniji. Ako postoje upute za život, ovo su najbolje koje sam u ovih trideset godina čula.
Vijesti / Flash | 08. 03. 2023. u 12:11 Gloria Lujanović / Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

“Meni Osmi mart kao da je poslodavac ili krsna slava, najmanje tri dana posla“, našalila se sinoć Kristina Ljevak komentirajući moj status na Facebooku kako čekam izjave društveno angažiranih žena za tekst povodom obilježavanja Osmog marta u BiH i toga što nam danas znači. 

 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 

Objavu dijeli fAKTIV (@feministicki_kolektiv_faktiv)

Kontinutet borbe 

I dobro je i rekla – svake godine otkako pratim njen rad za Osmi mart „izbaci“ cijeli niz tekstova, i ne samo za Osmi mart, nego iz dana u dana, iz godine u godinu, posvećeno piše o ženama, ženskim pravima, svim onim temama kojima više nema mjesta u mainstream medijima. 

Kristina Ljevak se prisjeća da je prije 20 godina uradila svoju prvu emisiju na temu obilježavanja, a ne proslave Osmog marta na BH Radiju 1 i to zahvaljujući razumijevanju tadašnje direktorice Senade Ćumurović koja joj je omogućila dva sata živog razgovora bez ijedne emitirane muzičke numere.

 
 
 
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
 
 
 

Objavu dijeli fAKTIV (@feministicki_kolektiv_faktiv)

“Gostovale su pokojna Nada Ler Sofronić, Senka Kurt i Vedrana Božinović. Zamislite danas u formatiranim radijskim programima (kakav BH Radio 1 na svu sreću nikad neće biti, da četiri žene 'pametuju' dva sata“, kaže Ljevak za Bljesak.info. 

"Osmi mart je borba za socijalnu, ekonomsku i političku ravnopravnost žena" 

Ponekad, kaže, pomisli da je više emancipatorskog utjecala imala zahvaljujući tim 'jedan na jedan' edukacijama, nego što dvadeset godina, 'drvi' u svim sredstvima informiranja kako je Osmi mart spomen na borbu žena za socijalnu, ekonomsku i političku ravnopravnost, a ne borba za karanfil.

Sjeća se kako je njen tadašnji dečko objašnjavao svojim prijateljima zbog čega joj  neće kupiti poklon za 8. mart,  točnije - ne smije. 

Foto: CRVENA, feministika.ba / Odmor svim ženama svijeta 

“Danas sam s prijateljicom, saveznicom i saradnicom Danijelom Dugandžić iz Udruženja Crvena razgovarala o tome koliko se 8. mart kao emancipatorska tekovina negira i zbog svoje socijalističke dimenzije. Mi živimo u društvima koja bi najradije zabetonirala sve tekovine koje su prethodile ovom neoliberalnom konceptu zašuškanom vjerom i etnonacionalnim politikama“, ističe Ljevak.

Sve su nam, kaže Ljevak, polako otimali, počevši od prava na dostojanstven i pristojno plaćen rad – ako nismo poduzetnice, kao da i ne postojimo.

Belma Buljubašić, profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, na nedavno pokrenutom portalu feministika.ba, u autorskom tekstu, piše da su danas u dijelu javnosti feminizam predstavlja kao dominacija žena nad muškarcima. 

"Možeš li sama nacijepati drva?" 

“Ili se smatra odmjeravanjem fizičke snage između muškarca i žene što je često „argument“ dijela i muškaraca i žena koji kada se spomene ova riječ odmah posegnu za rečenicom tipa– a možeš li sama nacijepati drva? Izgleda da je uzaludno objašnjavati da feminizam nije takmičenje u obaranju ruku, već da se tu radi o ravnopravnost polova, odnosno jednostavnoj društvenoj normi u kojoj svi trebaju imati ista prava i šanse, a ne da nam je još uvijek čudo kada žena obnaša neku od najbitnijih državnih funkcija ili je studentica generacije na nekom od tehničkih fakulteta“, ističe Buljubašić.

Jer složit ćemo se, još uvijek ogroman dio javnosti profesije dijeli na muške i ženske, dodaje Buljubašić, a ovakve se teze svjesno plasiraju od onih koji žele održati ovakav poredak muške dominacije i ženske podređenosti.

"Nakuhat ćeš se i načistiti u životu" 

Daliborka Turk iz Centra za nenasilnu akciju ističe da joj je Osmi mart među najvažnijim praznicima jer ga intimno vezuje sa sjećanjem na žensku liniju njene obitelji, sve te radne i brižne požrtvovne seoske žene.

“Netko je pronašao i podijelio pismo što ga je jedan seljak napisao drugu Titu ranih 1950-ih, da se požali na svoju ženu. Uzeo ju je sirotu, a ona ne može da radi koliko je on smatrao potrebnim, zato zahtijeva drugu. Moje bake, moja mama i tetke, sve do jedne, za mene su željele život bolji i lakši od onog što su ga one imale. Nisu mi dale da radim po kući, pravdajući to time da ionako spremaju i kuhaju za muškarce u obitelji, da ću se u životu nakuhati i da treba da imam vremena za čitanje jer je upitno koliko ću ga imati kad porastem“, izjavila je Turk za Bljesak.info.

To su, kaže Turk, bile upute koje je dobivala – da nauči krasti vrijeme za sebe jer joj ga nitko neće dati. 

"Da završim školu da ne bih morala kopati, da imam svog novca" 

“Da završim školu da ne bih morala kopati, da uvijek imam bar nešto svog novca 'da njega ne bih morala' moliti'. Iako Osmi mart doživljavam kao borbeni praznik, priliku da još jednom podsjetimo na urušavanje radnog zakonodavstva koje se prvenstveno prebija na ženskim leđima, kao i na osporavanje teško stečenih prava na tjelesnu autonomiju, zapravo ga smatram najvažnijim za ovakvu vrstu podsjećanja, da posluži za inspiraciju, da ne moramo nikom da se pravdamo što postojimo, bile rotkinje ili nerotkinje, zaposlene ili nezaposlene, s mužem ili bez njega“, dodaje Turk. 

"Stojimo na leđima heroiona koje su nas podigle" 

Da se, kako kaže Turk, sjetimo odakle smo došle, da stojimo na leđima heroina koje su nas podigle, da budemo hrabre i ne damo na sebe, ni u selu, ni u gradu, ni u kući ni na poslu.

Doći će dan u kojem će se žene prestati   okrivljavati samo zbog tog što su - žene 

"Cvijeće, kuponi za masaže s popustom, uklanjanje dlaka i celulita s posebnim osmomartovskim pogodnostima samo je nus produkt kapitalizma i patrijarhata, dva brata rođena, koji idu zagrljeni pjevajući, dok mi oplakujemo žene koje su preminule od posljedica femicida koji se tako ne imenuje, dok se nadamo da će doći dan u kojem će žena prestati analizirati, dovoditi u pitanje i okrivljavati samo zbog toga što je žena." Kristina Ljevak za Bljesak.info 

Kopirati
Drag cursor here to close