Kreće li se Tužiteljstvo BiH ponovo zatvarati za javnost

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mjesec dana nakon što je podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine nije priopćilo njen činjenični opis, što je samo jedan u nizu neodgovorenih upita novinarima ove godine, unatoč ranijim najavama Milanka Kajganića o povećanju transparentnosti.

Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv predsjednika RS-a i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, ali javnost još uvijek ne zna ništa o točkama optužnice. Ni kad je 11. kolovoza podignuta optužnica, osim da se terete zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, više detalja Tužiteljstvo BiH nije objavilo.

Od travnja novinari Detektora pokušavaju od Tužiteljstva BiH dobiti broj krivičnih prijava protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koje su podnesene zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

“Vaš upit je zaprimljen i upućen u proceduru. S obzirom da se traži veći broj podataka i informacija, mislim da odgovore neće biti moguće dostaviti u narednih nekoliko sati”, navedeno je u odgovoru glasnogovornika Tužiteljstva BiH Borisa Grubešića koji nikad od travnja nije dopunjen, unatoč pisanju o Dodikovom negiranju genocida.

Informacije o drugim slučajevima povezanim s Dodikom, poput predmeta “Ikona”, također su nepoznate u javnosti, ali i veliki broj upita o drugim osumnjičenim i optuženim osobama ostao je bez odgovora.

Ali ovo nije samo odnos prema novinarima Detektora, već brojnim drugim medijima, čiji novinari potvrđuju da im na upite nije odgovoreno.

Merila Dizdarević, novinarka političkog magazina “Mreža” Federalne televizije, kaže kako ona i njene kolege nisu zadovoljni odgovorima koje dobiju iz Državnog tužiteljstva. I ona ukazuje na optužnicu protiv Dodika i Lukića.

“Upit je poslan 22. kolovoza 2023. godine. No, ni nakon dva dana službenog odgovora nije bilo. Nakon naših poziva prema portparolu Tužiteljstvu BiH Borisu Grubešiću, dobili smo povratnu informaciju da se tužiteljski tim o tome neće izjašnjavati”, kaže Dizdarević.

Dodaje kako se emisija radi tematski, što ostavlja dovoljno prostora za odgovor koji nije u roku od jednog dana, već cijeli radni tjedan. U većini slučajeva, objašnjava Dizdarević, kada dobiju povratnu informaciju, odgovor bude da je “formiran KTA predmet i vrše se određene provjere”, ili “bit će formiran predmet i izvršit će se provjere”.

Tužiteljstvo BiH bez odgovora na brojne novinarske upite

Grubešić kaže da nastoje odgovoriti u što kraćem roku na brojne upite novinara Detektora.

“Često se susrećemo s upitima u kojima se traže odgovori u narednih dva sata ili do kraja dana, što realno institucije za provedbu zakona, zbog poštivanja internih procedura, ne mogu stići”, govori Grubešić, kao i da im se često šalju pitanja koja nisu u njihovoj nadležnosti, što, kako tvrdi, novinari obrazlažu time da upravo s Tužiteljstvom imaju brzu i efektnu komunikaciju.

On ističe da se u hitnim situacijama “organiziraju i izvan radnog vremena, u dane vikenda”, što je rijetkost u javnom sektoru.

Nekoliko upita Detektora odnosilo se na interes u kojoj fazi je istraga Tužiteljstva u predmetu “Ikona”, formiranom prije više od dvije godine, nakon što je Dodik šefu ruske diplomacije Sergeju Lavrovu poklonio 300 godina staru pozlaćenu ikonu koja je pronađena u Lugansku. Komentar iz ove institucije je izostao i kada je Dodik krivičnu prijavu protiv tužioca Nermina Ćosića podnio Republičkom javnom tužiteljstva, nakon podizanja optužnice protiv njega i Lukića.

U više navrata Tužiteljstvo BiH nije dostavilo informacije o tužilačkoj odluci za prijavu protiv Darija Kordića, osuđenog pred Sudom u Haagu za sudjelovanje u napadu Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na Ahmiće 16. travnja 1993. godine, kada je ubijeno više od 100 civila, a nakon što se pojavila snimka u kome on govori da bi opet sve ponovio. Tog dana u Ahmićima ubijeno 116 civila. Bez odgovora su novinari Detektora ostali i na upite o zločinima u selu Briševo, predmetu za otkrivanje zaštićenog svjedoka i upite o odlascima državljana BiH u Ukrajinu.

Amra Brkić-Čekić, urednica u dnevnom listu Oslobođenje, smatra da Tužiteljstvo BiH treba poraditi na ažurnosti, ali dodaje da je vidljiv napredak u odnosu na 2019. godinu, kada na upite nije dobivala nikakve povratne informacije ili se radilo o potpuno beskorisnim odgovorima.

“Sigurno je da bi to moglo biti mnogo bolje, ali ima napretka. Sada PR služba često pošalje fotografije i videa privođenja osumnjičenih, te zaplijenjenih narkotika, što nama itekako znači. Na upite koje sam u posljednje vrijeme slala uglavnom sam dobivala odgovore, a u jednom slučaju je bio zaista opširan, što me, moram priznati, iznenadilo”, govori Brkić-Čekić, koja napredak vidi i u objavi optužnica na web stranici Tužiteljstva.

Milanko Kajganić je uskoro godinu dana na funkciji glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH. Kada je preuzeo  funkciju vršitelja dužnosti, najavio je u intervjuu za Detektor veću transparentnost. Tada je i donio i potpisao Obavezujuće uputstvo, kojim će se osigurati objava redigovanih činjeničnih opisa iz potvrđenih optužnica ove institucije, a nakon što je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine predala potpise 5.000 građana Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) u peticiji za transparentnije pravosuđe. O zatvorenosti Tužiteljstva BiH prema javnosti za vrijeme mandata Gordane Tadić, prije Kajganića, upućene su ranije brojne kritike.

Po imenovanju na funkciju, Kajganić je sazvao i konferenciju za medije, koja je inače rijetkost u pravosudnim institucijama.

Dženeta Sarić-Kozić, novinarka Hayat TV-a, ističe kako za vrijeme Tadić nije dobila odgovor niti na jedan upit, ali da je komunikacija sada mnogo bolja.

“Na većinu upita dobijem odgovore. U većini slučajeva sam se obraćala direktno Borisu [Grubešiću], a na početku mandata mi se i gospodin Kajganić javljao na telefon”, kaže Sarić-Kozić.

“Rijetko kada za vrijeme svog rada sam dobila detaljan odgovor na neko pitanje. To su obično šturi odgovori i u većini se slučajeva pozivaju na to da ne mogu sve detalje iznositi u javnost. Mi novinari koji dugo radimo poznajemo te procedure, ali mislim da možemo puno više dobiti nego što inače dobijemo u odgovoru. Oni kažu ‘istraga je u toku, ne smiju se detalji iznositi u javnost’”, mišljenja je Sarić-Kozić.

“I ono malo odgovora što dobijem, šturi su i nepotpuni, nedovoljni za novinarski rad. Zatrpavaju nas saopštenjima koji većini nas nisu ni od kakve koristi, osim možda dnevnim redakcijama i portalima”, smatra Zinaida Đelilović, novinarka magazina Žurnal.

Pravosudne institucije sve zatvorenije prema medijima

Njeno iskustvo je da su pravosudne institucije sve zatvorenije prema medijima. Ona kaže kako je od studenog 2022. godine Tužiteljstvo BiH odgovorilo na tri od osam upita koje im je poslala. Dodaje da nije dobila odgovore na pitanja o slučajevima o kojima je Žurnal ranije pisao, da li su formirani predmeti, odnosno donesene tužilačke odluke.

“Radila sam temu o ocjenjivanju tužitelja, o tome koji tužioci imaju najlošije ocjene i najmanje predmeta na kojima su radili. Iz Tužiteljstva BiH su mi odgovorili ono što sam već i sama znala, a to je da, ‘na temelju zaduženja predmeta i normi urađenog, svake se godine ocjenjuju tužitelji, i da se ocjene dostavljaju VSTV-u’”, objašnjava Đelilović i dodaje kako su je uputili da na web stranici može vidjeti statističke podatke, bez konkretnog odgovora.

“Odgovor iz VSTV-a mi je bio još gori. Između ostalog, ocijenili su da se ‘javni interes u ovom slučaju ostvaruje dosljednom zaštitom ličnih podataka kako bi se osiguralo očuvanje integriteta pravosuđa i neovisnosti nositelja pravosudnih funkcija’. Poučili su me da se ocjena rada poimenično određenog sudaca ili tužitelja zasniva na kompleksnom sustavu ocjenjivanja, koji se može adekvatno razumjeti samo uz specifična znanja o sudskom ili tužiteljskom poslu”, kaže Đelilović.

Indeks transparentnosti pravosuđa koji su objavili Transparency International i BIRN BiH potvrđuje mišljenje Đelilović o sve većem zatvaranju pravosudnih institucija.

U Tužiteljstvu BiH smatraju kako imaju proaktivan pristup u suradnji s medijima, kako u plasiranju medijskih objava, tako i u odgovaranju na novinarske upite.

“Trebate razumjeti da odgovor na pitanje za konkretan predmet ne možete dobiti ukoliko je postupajući tužitelj na godišnjem odmoru, službeno odsutan, na ročištu ili slično, ili ukoliko odluči da se nema potrebe očitovati o nekom pitanju, više puta uzastopno, oko istih procesnih radnji”, navodi se u odgovoru Grubešića.

Novinarka Dizdarević ipak smatra da Tužiteljstvo treba poraditi na ažurnosti i pravovremenom informiranja.

“Za početak, potvrda prijema zahtjeva, te u konačnici više komunikacije s novinarima. Komunikacija ovakve vrste koja podrazumijeva ignoriranje zahtjeva na informaciju svakako nije u interesu Državnog tužiteljstva, ali ni šire javnosti. Događalo nam se da smo po cijeli dan kontaktirale press ured, ali i direktno portparola s više brojeva, a da se nitko ne javi”, ističe Dizdarević.