Pritisak, kleveta, mobbing...

BiH: U ovoj godini zabilježena 52 kršenja novinarskih prava

Institucija Ombudsmana za ljudska prava navodi kako njihova baza podataka ne sadrži konkretno oblast koja se bavi isključivo pravima novinara
Vijesti / Flash | 23. 12. 2019. u 14:19 K. Gadže

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Da je obavljanje novinarskog posla riskantno, pokazuju brojke napada koje predstavljaju 2019. godinu kao jednu od najkritičnijih za medijsku profesiju.

"U ovoj godini do sada Linija za pomoć novinarima je zaprimila 52 slučaja kršenja novinarskih prava od čega su bile tri verbalni prijetnje, osam fizičkih napada i sedam prijetnji smrću", kazala je Una Telegrafčić, koordinatorica Linije za pomoć novinarima.

Ističe kako je još zabilježeno devet političkih pritisaka, dva slučaja klevete te jedan slučaj mobbinga.

Institucija Ombudsmana za ljudska prava navodi kako njihova baza podataka ne sadrži konkretno oblast koja se bavi isključivo pravima novinara, već ova pitanja tretira u okviru povrede ''Mediji i sloboda informiranja''.

"Od početka 2019. godine do danas u ovoj oblasti zaprimljeno je osam žalbi. U prošloj, 2018. godini - šest žalbi, dok je u 2017. godini u radu bilo također osam žalbi", navode iz Ombudsmana.

Ombudsman je 2017. objavio "Specijalni izvještaj o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u Bosni i Hercegovini", a svrha ovog Izvještaja je, kako kažu, da osigura razumijevanje problema i pitanja koja se odnose na položaj novinara u BiH kao jednog od preduvjeta za osiguranje prava na slobodu izražavanja te doprinese općem poboljšanju prava na slobodu izražavanja, ljudskih prava i sloboda u BiH.

Foto: Bljesak.info / Prosvjedna šetnja novinara u Mostaru

Jedna od novinarki koja je radeći posao bila više puta napadnuta je Arijana Saračević Helać.

"Pratili su me, zastrašivali, verbalno masakrirali. To se nije smjelo odražavati na moju priču. Samo je ona bila važna. Uz novinarstvo i to je bio moj izbor'', ističe ova novinarka.

Kako kaže, teško je bilo izbrojati broj izravnih napada od strane predstavnika vlasti ili vjerskih organizacija, osim toga i brojnih uvreda Milorada Dodika gdje je jednom na press konferenciji pred kolegama i cjelokupnom javnošću na njeno pitanje neprimjereno odgovorio.

"Nasilje nad novinarima često dolazi u formi blaćenja, seksističkih uvreda i bolesnih uznemiravanja, omaložavanja i izravnih prijetnji smrću i to najviše putem društvenih mreža i sa stvarnih profila čiji su vlasnici visoko 'moralni obiteljski ljudi' ili perjanice političkih partija, a nerijetko su to bile i žene", opisuje Saračević Helać.

Navodi kako je većinu napada skrila od javnosti, ali i od obitelji iz razloga da im ne bi poremetila normalan život, no smatra da se mora govoriti o ovim stvarima i ohrabriti kolege i kolegice onoliko da to ne bude općeprihvaćena atmosfera.

"Zbog mojih istraživačkih priča, nerijetko je oštećena i moja osobna imovina te se prijetilo mojoj majci i sinovima do te mjere da je čak planirana i otmica mojih dječaka. Nebrojeno puta dolazilo je do povrede mog dostojanstva s ciljem stvaranja mog statusa u društvu od degradirajućeg do ponižavajućeg", kaže Saračević Helać.

Ono što joj je bilo važno je, kako ističe, da se nijednom nije dvoumila da drugačije treba raditi svoj posao. Novinari u BiH još uvijek bivaju kažnjeni prilikom sudskog procesa napada zbog najčešće, neovlaštenog pristupa informacijama koji štiti počinitelje. Mnogi zbog straha još uvijek ne prijavljuju bilo kakav oblik nasilja.

Kopirati
Drag cursor here to close