Medijska sloboda
BiH je pala za 30 mjesta
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Medijske slobode i prava novinara u BiH sve su više ugroženi a samo u 2022. zabilježeno je više od 30 različitih napada na medijske kuće i novinare, pri čemu su za trećinu tih napada odgovorni političari i izabrani dužnosnici, rezultati su analize koju je u petak objavila profesionalna udruga BH novinari.
"Rapidni je rast pritisaka na medije i on je 2022. bio za 40 posto veći nego godinu ranije", kazala je tijekom predstavljanja analize u Sarajevu Maja Radević iz BH novinara, prenijela je Hina.
Pročitajte još
Prema procjenama koje radi međunarodna udruge Reporteri bez granica BiH je trenutačno na 67. mjestu u svijetu po medijskim slobodama, što je nazadovanje za devet mjesta prema indeksu slobode medija.
Za deset godina BiH je na ovoj ljestvici nazadovala za čak 30 mjesta.
Iako po ocjenama BH novinara u BiH postoji razmjerno dobar zakonodavni okvir on se pokazao nedostatnim za zaštitu medija i novinara koji djeluju u iznimno nepovoljnom društvenom ambijentu, a politički pritisci na njih stalno se pojačavaju uključujući tu opasnost od gašenja koja prijeti javnim servisima na razini države.
Prosječna neto plaća novinara u BiH je 2022. bila na razini od 600 do 1300 konvertibilnih maraka a oni nemaju svoj reprezentativni sindikat koji bi bio partner poslodavcima u pregovorima o radnom statusu i pravima.
Među medijima i novinarima u BiH, kako se ističe u analizi, nema solidarnosti jer su oni uglavnom podijeljeni temeljem političke i etničke orijentacije, što političari onda dodatno zlorabe, uključujući tu njihovo prikriveno vlasništvo nad velikim brojem internetskih portala koji nemaju jasno deklariranu vlasničku strukturu.
Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK), trenutačno je registrirano 39 televizijskih i 150 radijskih postaja. Vijeće za tisak raspolaže podacima o devet registriranih dnevnih novina, 189 magazina te 615 portala, no postoje procjene kako ih je zapravo i do dvije tisuće, jer najveći dio njih djeluju u zakonskoj "sivoj zoni".
Inicijative za zaštitu prava i medijskih sloboda, poput one da se napadi na novinare tretiraju kao napadi na službene osobe, do sada nisu dobile zeleno svjetlo u Vijeću ministara.
Glavna tajnica BH novinara Borka Rudić upozorila je kako uz sve to stiže najava kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, ocijenivši kako je to možda najveći udar na slobodu medija u BiH u nekoliko proteklih desetljeća.
"Budu li usvojeni ti zakoni u RS oni će se jednostavno preliti i na teritorij Federacije BiH i time će nestati sloboda izražavanja i sigurnost novinara", kazala je Rudić optužujući međunarodnu zajednicu da kasno i sporo reagira na ovakve najave iz RS, što lokalnim političarima ostavlja prostor da svoje nakane gušenja medija nesmetano provode.
Nacrt spornog zakona, kojim je predviđeno drastično novčano kažnjavanje klevete i koja bi trebala postati kazneno djelo unatoč osudama novinarske zajednice, usvojen je u parlamentu RS, a nitko nije izvršio pritisak da se on povuče iz parlamentarne procedure, što je mogla učiniti entitetska vlada, piše Hina.
