Tužitejstvo BiH podiglo samo četiri optužnice za korupciju u 2023. godini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine ove godine je podiglo jednu optužnicu više za visoku korupciju u odnosu na prošlu godinu, ali je prepolovilo ukupan broj optužnica za korupciju, pokazuju podaci koje je prikupio Detektor.

Državni tužitelji ove su godine svoj rezultat procesuiranja najznačajnije korupcije zaustavili na dvije optužnice za visoku korupciju. Njima je obuhvaćeno ukupno 16 osoba i tvrtki. 

Manje nego prošle godine

S ukupno četiri optužnice za korupciju u 2023. godini protiv 14 osoba i četiri tvrtke, državni tužitelji su podigli manje optužnica nego prošle godine kada su optužili 19 osoba u osam optužnica.

"Smatramo da su posljednje aktivnosti pokazale da smo opredijeljeni i sposobni da se efikasno borimo protiv korupcije visokog nivoa i tako ćemo nastaviti i dalje", smatraju u Tužiteljstvu BiH.

Oni su za Detektor 27. prosinca najavili da do kraja godine očekuju još optužnica za visoku korupciju.

Ove godine Državni sud je najviše kazni za koruptivna djela izrekao nakon što su tužitelji postigli sporazum o priznanju krivnje.

Europska unija već je ranije kritizirala rezultate BiH u suzbijanju korupcije, navodeći da su i dalje zanemarivi zbog neefikasnosti i političkog uplitanja.

Prve krivce Damjan Ožegović, viši istraživač u Transparency Internationalu u BiH, vidi u tužiteljima i naglašava da se pred pravosudnim institucijama najčešće procesuiraju osobe koje su izgubile političku moć.

"Postoji strah kod tužitelja, ali i postoje lica koja se smiju i ne smiju procesirati te politička konotacija kojom se kaže tko se treba procesuirati", smatra Ožegović.

Najveća optužnica

Najobimniju optužnicu protiv 15 fizičkih i pravnih osoba koje se terete za organizirani kriminal, zloupotrebe položaja ili ovlasti, sklapanje štetnog ugovora i pranje novca te druga djela koja su počinjena između 2005. i 2016. godine u kompaniji "Bosnalijek", Tužiteljstvo je podiglo u kolovozu ove godine.

Prema optužnici, Nedim Uzunović kao organizator, s više drugih osoba – djelujući kao organizirana skupina, zbog ostvarivanja nezakonite imovinske koristi, a suprotno interesima kompanije "Bosnalijek" – vršio je financijske transakcije putem više offshore kompanija registriranih na Britanskim Djevičanskim Otocima i Sejšelima, u korist računa kompanija u Latviji, Cipru i drugim zemljama, a za navodne marketinške ili konzultantske usluge koje nisu izvršene.

Tužiteljstvo navodi da, prema prikupljenim dokazima, nezakonita imovinska korist u ovom predmetu s koruptivnim krivičnim djelima, kao i pričinjena šteta, iznosi više od 10,8 milijuna maraka.

Osim ove, početkom godine je podignuta optužnica protiv Dragana Šojića, nekadašnjeg direktora Službe za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine. On je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlasti, tako da je u periodu od 2018. do 2022. godine sebi pribavio nezakonitu imovinsku korist, te nanio štetu budžetskim sredstvima i resursima institucije na čijem se čelu nalazio.

Šojić je, prema optužnici, zloupotrebljavao službena vozila kako bi više puta privatno putovao u inozemstvo, bez službenih naloga i potrebne procedure. Ista optužnica navodi da je u putne naloge unosio neistinite podatke o navodnom kretanju vozila unutar BiH, zatim netočne podatke o službenim putovanjima, boravku na poslu i prisutnosti na radnom mjestu kada nije bio tu, a sve kako bi ostvario pravo na platu i naknade iz radnog odnosa.

Nema napretka

Prema Izvještaju Europske komisije za BiH za 2023. godinu, ukupni rezultati u sprječavanju i suzbijanju korupcije, uključujući i koruptivne radnje na visokom nivou, i dalje su minorni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja.

"Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije", navodi se u Izvještaju.

U istom izvještaju se dodaje da loše funkcioniranje pravosudnog sustava i dalje ugrožava borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, i onemogućava da građani ostvaruju svoja prava.

Iz Državnog tužiteljstva hvale se optužnicama protiv funkcionera u državnim agencijama i institucijama i posebno okončanjem predmeta za korupciju pri konkursnoj proceduri u Graničnoj policiji te radom na predmetima s dokazima iz SKY i Anom aplikacija.

O rezultatima rada za ovu godinu javnost će biti detaljno upoznata nakon sačinjavanja izvještaja i informacije o radu za 2023. godinu.

Ali oni nisu direktno odgovorili na upit o točnom broju optužnica za korupciju u ovoj godini. Detektor je broj zasnovao na priopćenjima Tužiteljstva i broju objavljenih optužnica na njihovoj internet stranici.

Upiranje prstom

Na nedavnoj konferenciji o integritetu pravosuđa i procesuiranju korupcije u BiH Milanko Kajganić, glavni državni tužitelj, kazao je da je institucija koju vodi opredijeljena za rad na predmetima korupcije.

"Nezadovoljni smo kaznenom politikom koja nije adekvatna i nema svrhu generalne prevencije", kazao je Kajganić i dodao da je institucionalni način rješenja takav da svi moraju biti u lancu borbe protiv korupcije.

Ožegović dijeli ovakvo mišljenje i navodi da su kriva i tužiteljstva, ali i suci za slabo procesuiranje korupcije, oslobađajuće presude ili minimalno izrečene kazne.

"Suci bi trebali pregledati optužnicu prije nego što je potvrde, a oni to ne rade, ne posvete ni onaj minimum pažnje", kaže on dok naglašava da nema puno primjera procesuiranja osoba koje i dalje imaju političke pozicije.

Tako su ove godine, osim dvije optužnice za visoku korupciju, podignute još dvije za zloupotrebu položaja ili ovlasti te pronevjeru u službi.

Bahrija Čikarić je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, odnosno da je od 19. rujna 2018. do 20. svibnja 2020. godine, na mjestu rukovodećeg državnog službenika Agencije za identifikacije dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDEEA), neovlašteno koristio službeno vozilo Agencije u privatne svrhe. Prema optužnici, tako je prešao ukupno 20.440 kilometara.

Selmo Cikotić

Dejan Pudar je optužen za pronevjeru u službi, odnosno da je kao osoba ovlaštena za podizanje i raspolaganje novca u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) tijekom 2014. i 2015. godine podigao više od 372.000 maraka, a onda – kako bi sebi pribavio protupravnu imovinsku korist – prisvojio iznos veći od 276.000 maraka.

Ožegović kaže da je teško računati na pomake u procesuiranju visoke korupcije.

"Činjenica je da se procesuiraju neka nižerangirana lica i u odnosu na njih je riječ o djelima počinjenim prije deset godina", kaže Ožegović i navodi kao primjer predmet protiv Selme Cikotića.

Početkom prosinca Cikotić je prvostupanjskom presudom osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlasti.

Proglašen je krivim da je u vrijeme dok je obavljao dužnost ministra obrane BiH, prilikom planiranog rješavanja viškova naoružanja, pogodovao firmi "Scout" iz Zagreba na štetu Bosne i Hercegovine.

On je, prema službenoj biografiji, obavljao ovu dužnost od travnja 2007. godine do veljače 2012. godine.

Prema presudi Državnog suda, Cikotić je 2009. i 2010. godine potpisivao rješenja i anekse na ugovore, kojima su mijenjane prvobitno ugovorene stavke, a na štetu BiH.

Osim Cikotića, Sud BiH je u nekoliko predmeta donio presude na osnovu sklopljenih sporazuma o priznanju krivnje, a jedna od njih se odnosi na optužnicu u predmetu visoke korupcije koja je podignuta 2022. godine.

Imena

Zbog koruptivnog djelovanja tijekom natječaja za zaposlenje u Graničnoj policiji, nezakonitog zahtijevanja i primanja velikih iznosa novca od kandidata u procesu, kao i drugih djela, osuđeni su Rejhan Raković, Ensar Salčinović, Kenit Čakić, Armin Otuzbir, Mirza Ramljak i Ivica Sabljo.

U odvojenim predmetima je Rakoviću izrečena kazna od četiri godine zatvora, Čakić i Salčinović su osuđeni na po godinu zatvora, dok su Otuzbir, Sabljo i Ramljaka osuđeni na uvjetne kazne.

Državni sud je po zaključenom sporazumu s Tužiteljstvom na uvjetnu kaznu osudio i Sabita Ćurovca, uposlenika Uprave za neozravno oporezivanje, zbog primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Po sporazumu su osuđeni i Nedžad Omerović, Stevan Teletina i Mirolav Bovan za primanje dara ili drugog oblika koristi te neprijavljivanje krivičnog djela. Bovanu i Teletini su izrečene uvjetne kazne, dok Omerović treba platiti novčanu kaznu od dvije tisuće maraka.

Organizirani kriminal

Zbog iskorištavanja položaja radnog mjesta, i Jasmin Buljugić je po sporazumu osuđen na uvjetnu kaznu.

Sud BiH je Borisa Kordića i Josipa Kvesića pravomoćno proglasio krivim što su, u svojstvu službenih lica Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, počinili organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja i iznudom te je Kordić osuđen na 12 i po, a Kvesić na osam i po godina zatvora. Iz Tužiteljstva BiH su pozdravili ovu presudu.

"Tužiteljstvo BiH ističe da se samo pooštrenom kaznenom politikom pravosudne institucije i agencije za provođenje zakona mogu uspješno boriti protiv korupcije te postići generalnu prevenciju na smanjenju ovih pojava u Bosni i Hercegovini, naročito kada se radi o predmetima u kojima su optuženi dužnosnici najviših institucija vlasti i ovlaštene službene osobe", navodi se u saopćenju ove institucije iz studenog ove godine.

Kordiću i Kvesiću bit će oduzeto 60.000 maraka imovinske koristi.

Odvjetnik Esad Fejzagić, bivši sudac i tužitelj za Detektor kaže da postupanje po zakonu podrazumijeva sklapanje sporazuma, s ciljem bržeg i efikasnijeg rješavanja predmeta.

"Jasno je da on podrazumijeva blažu kaznu, ali bi trebalo od predmeta do predmeta analizirati što bi bilo, što bi se dokazalo da je proces tekao. Vjerojatno ima slučajeva gdje i sudac i tužitelj razmišljaju 'bolje vrabac u ruci, nego golub na grani'", kaže on.

Respiratori

Donesena je i presuda protiv Petra Mitrovića, koji je za primanje dara i drugih oblika koristi osuđen na kaznu zatvora od pet mjeseci, a proglašen je krivim što je kao granični policajac primio dar u iznosu od 20 eura, što je najmanji iznos pribavljene koristi koji se oduzima.

Početkom travnja Sud BiH je prvostupanjskom presudom osudio bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika tvrtke "F.H. Srebrena malina" Fikreta Hodžića na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora vrijednih 10,5 milijuna maraka tijekom pandemije koronavirusa.

Istom presudom je bivša federalna ministrica financija Jelka Miličević oslobođena optužbe za nesavjestan rad u službi.

Pola godine nakon izricanja prvostupanjske presude, Tužiteljstvo je u žalbi zatražilo njeno ukidanje u oslobađajućem dijelu, dok su Obrane predložile ukidanje u osuđujućem dijelu, oglašavanje Suda nenadležnim ili otvaranje pretresa pred Apelacijskim vijećem Državnog suda.

Odluka Apelacijskog vijeća još uvijek nije donesena.

Nedovoljno 

Tužiteljstvo BiH zadovoljno je presudama za korupciju ove godine, naročito pravomoćnom presudom bivšim dužnosnicima Službe za poslove sa strancima BiH, koji su osuđeni na kazne zatvora od 12,5 i osam i po godina, što su do sada najviše izrečene kazne za korupciju.

"Dalje, zadovoljni smo da su donesene prvostupanjske osuđujuće presude u predmetima Novalić i dr. (Respiratori) i Selmo Cikotić, s tim da nismo zadovoljni oslobađajućim dijelovima presuda i visinom izrečenih kazni, zbog čega smo podnijeli žalbe", naveli su iz ove institucije.

Iz Delegacije Europske unije u BiH navode da sankcije u predmetima korupcije nisu dovoljno efikasne, odvraćajuće ili srazmjerne.

"Česti su sporazumi o priznanju krivnje, a prečesto se izriču blage sankcije bez dovoljnog obrazloženja. Zatvorske kazne su često uvjetne ili se čak mijenjaju za novčane, što ima slab odvraćajući efekt", navode iz Delegacije.