Tko skriva Kineze u BiH?

Nadležne institucije u BiH nisu dostavile Detektoru tražene informacije o podizvođačima na velikim infrastrukturnim projektima koje u BiH izvode kineske kompanije.

Detektor je podatke o firmama koje su angažirane kao podizvođači na velikim kineskim projektima tražio od Autocesta Federacije BiH, Autoputeva Republike Srpske, Ministarstva prometa RS-a, Ministarstva gospodarstva Hercegbosanske županije, poduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici i Hidroelektrane Bistrica, ali su te institucije, pozivajući se na različita objašnjenja, dale negativne odgovore.

Povjerljivi interesi

Kako je priopćio Detektor, od Autocesta FBiH su traženi podaci o izvođačima i podizvođačima, vrsti radova koje izvode, kao i promjenama podizvođača, i ostale informacije koje se odnose na izgradnju dionice Počitelj – Zvirovići na Koridoru Vc. Ova dionica otvorena je za promet u rujnu 2024.

Autoceste su dostavile informacije koje su do sada već bile uglavnom poznate – okvirne podatke o dionici i izvođačima radova, kao što su China State Construction Engineering Corporation, konzorcij AzVirt iz Azerbajdžana, te o privatnim firmama angažiranim za usluge nadzora.

Autoceste FBiH odbile su Detektoru dati na uvid traženu dokumentaciju o podizvođačima tvrdeći da ona ''uključuje povjerljive komercijalne interese treće strane''.

Kako se vidi u rješenju Autocesta, suglasnost na ustupanje informacija nije dala kompanija China State Construction Engineering Corporation, jer bi mogla nastupiti šteta ''njenim legitimnim komercijalnim interesima, kao i interesima ugovornih partnera''.

''Imajući u vidu prirodu traženih dokumenata, ugovorne obveze povjerljivosti sadržane u međunarodnim FIDIC ugovorima (međunarodno priznati standardizirani modeli ugovora u građevinarstvu), kao i izjašnjenje ugovorne strane… ocijenjeno je da zaštita povjerljivih komercijalnih interesa u konkretnom slučaju preteže nad interesom javnosti za pristup kompletnoj dokumentaciji'', navodi se u odgovoru Autocesta.

Ta institucija je odbila i žalbu Detektora na ovo rješenje.

Kontrola javnosti

Iz organizacije Transparency International (TI) u BiH, koja prati potrošnju javnog novca u Bosni i Hercegovini, kažu da imaju dosta iskustva sa odbijanjem ugovornih organa da dostave informacije. Damjan Ožegović iz TI-a objasnio je da ta organizacija do sada ima više od 350 presuda u svoju korist.

Podsjeća da, prema Zakonu o javnim nabavkama, izvođači moraju ugovornom organu najaviti hoće li imati podizvođače ili neće. To znači da su podizvođači sastavni dio konzorcija u širem smislu. U tom kontekstu, objasnio je, svatko tko dobiva javna sredstva za svoje radove mora podlijegati kontroli javnosti.

''To što kod nas javni organi, odnosno ugovorni organi u smislu Zakona o javnim nabavkama, ograničavaju te informacije jeste i više nego nepravilno, pogotovo kada dolazi po traženju. Čak je nepravilno i što ne objavljuju unaprijed te informacije, ali ne postoji nijedna zakonska osnova da se te informacije uskrate od objavljivanja”, objasnio je Ožegović.

Autoputevi RS-a bez dokumentacije

Od Ministarstva prometa i veza Republike Srpske Detektor je tražio detaljne informacije i dokumentaciju u vezi s izvođačima i podizvođačima na autoputovima Banja Luka – Prijedor, Vukosavlje – Brčko i Bijeljina – Brčko.

Iako je zahtjev za pristup informacijama poslat sredinom lipnja, ni tri mjeseca kasnije ta institucija nije odgovorila na pitanja, niti pružila povratnu informaciju.

Glavni izvođač na autoputu Banja Luka – Prijedor, koji je u fazi izgradnje, jeste kineska firma China Shandong International.

Dionice Vukosavlje – Brčko, koje su u fazi pripremnih radova, i Bijeljina – Brčko, u fazi izgradnje, grade kineske državne kompanije China State Construction Engineering Corporation te China Overseas Engineering Group.

Dokumente i detaljne informacije o autoputu Bijeljina – Brčko Detektor je tražio i od Autoputeva RS-a s obzirom da su potpisnici ugovora.

Iz te institucije je odgovoreno da nemaju ugovore između kineskih partnera i njihovih podizvođača, kao ni prateću dokumentaciju.

''Napominjemo da je realizacija projekta izgradnje dionice autoputa Bijeljina – Brčko, koja je sastavni dio strateškog, nacionalnog projekta Republike Srpske, autoputa Beograd – Banja Luka, ugovorena po principu 'financiranja, projektiranja i izgradnje''', navodi se u odgovoru koji je stigao Detektoru iz Autoputeva RS-a.

Hidroelektrane na Bistrici

Od HE Bistrica Detektor je tražio detaljne podatke o aneksima, podizvođačima i drugim dokumentima u vezi s izgradnjom hidroelektrana na rijeci Bistrici.

Izvođač radova je kineska kompanija AVIC, koja se nalazi na crnoj listi SAD-a zbog veza s kineskom vojnom industrijom. HE Bistrica d.o.o. Foča odbila je dati informacije, uz obrazloženje da se radi o povjerljivim podacima te zaštiti poslovnih interesa Društva i poslovnih partnera.

Izgradnjom energetskog sustava HE Bistrica kod Foče predviđena je izgradnja tri hidroelektrane, čije je puštanje u probni rad ranije najavljeno za 2027. godinu.

Informacije Detektoru nisu dali ni iz HE na Trebišnjici u vezi s izgradnjom HE Dabar. Osnovni ugovor zaključen je između poduzeća HE Dabar Trebinje i glavnog izvođača China Energy Gezhouba Group (CGGC). Najavljeno je da će u probni rad biti puštena 2027. godine.

Padanja na sudu

Na Detektorov zahtjev za pristup informacijama nije odgovoreno ni iz Ministarstva gospodarstva Hercegbosanske županije.

Tražena dokumentacija odnosila se na Vjetroelektranu Ivovik, na čijoj gradnji su bili angažirani POWERCHINA (“Power Construction Corporation of China”) i GENERTEC (“China General Technology Group”). Ta vjetroelektrana je završena i puštena u rad.

Ožegović kaže da iako zakoni predviđaju izuzetke nijedan se ne može odnositi na uskraćivanje ovih informacija. Tako ni onaj najčešći na koji se pozivaju, a to su komercijalni interesi treće strane, za koje je rekao da nisu opravdani i da su više stotina puta ''padali'' u sudskoj praksi.

''Interes javnosti mora pretežiti. (…) Čak i ukoliko eventualno postoji neki utvrđeni izuzetak sa komercijalnim interesima, na primjer neki patenti ili cijene nekih repromaterijala, cijene rada ili slično, te informacije se mogu izostaviti od priopćavanja, a ne sve tražene informacije. (…) Javni organi mogu dostaviti ugovor da anonimiziraju dio informacija koje čak nisu ni bitne vjerojatno javnosti'', poručio je.