Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Analiza rupa u sustavu

Zabrana stigla prekasno: Zašto je BiH postala sigurna tranzitna zona za Radoičića i braću Veselinović?

Odluka OSA-e da zabrani ulazak Milanu Radoičiću i braći Veselinović stigla je tek nakon odlaska Zvonka Veselinovića preko Sarajeva. Analiza rupa u sustavu BiH.

Odluka Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA) da zabrani ulazak u zemlju Milanu Radoičiću te braći Zvonku i Žarku Veselinoviću ponovno je ogolila slabosti sigurnosnog sustava i kontrole granica u BiH. Mjera je donesena tek nakon što je otkriveno da je Zvonko Veselinović već iskoristio sarajevsku zračnu luku za odlazak u Istanbul.

Ukratko:

  • Zakašnjela reakcija: OSA je zabranila ulazak Radoičiću i braći Veselinović tek nakon što je istraživački portal KRIK objavio da je Zvonko Veselinović preko Sarajeva otputovao u Istanbul.
  • Pravne i političke blokade: Zbog nepriznavanja Kosova i nepostojanja zakonske obveze primjene američkih sankcija, osobe s kosovskih potjernica mogle su nesmetano prelaziti granicu BiH.
  • Propusnost od 1.600 kilometara: Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da manjak graničnih policajaca, nepovjerenje među agencijama i strah od političkih pritisaka čine BiH lakom tranzitnom rutom.

Slučaj daleko nadilazi pojedinačnu zabranu ulaska i osvjetljava širi regionalni problem – način na koji osobe pod istragama, potjernicama i međunarodnim sankcijama koriste poroznost granice između Srbije i Bosne i Hercegovine te političke blokade unutar bh. institucija kao sigurnu izlaznu rutu.

Bijeg od promjena u Beogradu preko Sarajeva

Direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku (BCBP) Predrag Petrović ocjenjuje za Deutsche Welle kako Radoičić i braća Veselinović nisu bili tek lokalni moćnici na sjeveru Kosova, već ključan dio neformalnog sustava kontrole koji je Srpska napredna stranka (SNS) godinama održavala na tom području.

Prema njegovoj procjeni, njihov odlazak iz Srbije nije slučajan, već predstavlja pokušaj izbjegavanja kaznene odgovornosti nakon promjene političkog odnosa snaga u Beogradu i mogućnosti da tužiteljstvo i policija počnu neovisnije djelovati. Dok su braća Veselinović napustila Srbiju preko Sarajeva i otputovala u Istanbul, za Radoičića postoje nepotvrđene informacije da je otišao u Rusiju.

„Posebno je značajan izbor BiH kao izlazne rute braće Veselinović. Njihove poslovne i političke veze s Republikom Srpskom dobro su poznate i sežu do pojedinih struktura tamošnje vlasti. Ovo pokazuje da problem nije samo u pojedincima, već u široj mreži političkih, poslovnih i kriminalnih veza koja se ne završava na granicama Srbije“, ističe Petrović.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova RS-a odbacili su medijske navode da se Radoičić nalazi na teritoriju tog entiteta i da uživa zaštitu institucija, napominjući kako je za nadzor državne granice nadležna Granična policija BiH.

Zašto se čekalo da slučaj postane javan?

Potjernicu za Radoičićem zbog oružanog sukoba u Banjskoj raspisale su vlasti u Prištini, a u sustav Interpola unesena je posredstvom misije UN-a na Kosovu (UNMIK). Kako Bosna i Hercegovina ne priznaje neovisnost Kosova niti s njim ima sporazume o pravnoj pomoći i izručenju, postupanje po takvim potjernicama u BiH ostaje ograničeno.

Stručnjak za sigurnost Safet Mušić pojašnjava kako Granična policija BiH pušta svakoga za koga u bazama nema važeće zabrane, dok BiH nema zakonsku obvezu sankcije SAD-a ili EU-a automatski pretvoriti u zabranu ulaska. Dodatni problem predstavlja politički pritisak – kadrovi SNSD-a Milorada Dodika i ranije su se oštro protivili zabranama ulaska osobama iz Srbije ili Rusije, optužujući sigurnosne agencije za kreiranje „crnih lista“.

„U takvom ambijentu agencije biraju najsigurniji put: čekaju da slučaj postane javan, jer tada odluka ima legitimitet koji ih štiti od političkog napada. Rezultat je preventivna mjera koja dolazi kada se više nema koga spriječiti. Dok sigurnosne procjene budu ovisile o tome tko će se politički uvrijediti, Bosna i Hercegovina će ostati zemlja kroz koju se prolazi lako, a iz koje se odlazi još lakše“, zaključuje Mušić.

1.600 kilometara granice i selektivna razmjena podataka

Profesor Sveučilišta u Banjoj Luci Duško Vejnović upozorava kako međusobno nepovjerenje policijskih i obavještajnih agencija u BiH dovodi do „selektivne i reciklirane razmjene informacija“, čime se uz slab parlamentarni nadzor stvara međuprostor za skrivanje osoba s kriminalnim dosjeom.

Čak i kada se formalna zabrana donese, njezina provedba na terenu ostaje upitna. Stručnjak za sigurnost Vladimir Vučković podsjeća da je granica BiH duga oko 1.600 kilometara, uz kronični manjak kadrova u Graničnoj policiji i brojne ilegalne prijelaze, navodeći primjer bivšeg čelnika Granične policije BiH Zorana Galića koji je 2024. godine ilegalno prešao granicu s Hrvatskom uoči uhićenja.

Petrović pritom zaključuje kako će tek nakon formiranja nove vlade u Beogradu i uspostave stvarne civilne kontrole nad sigurnosnim aparatom biti jasno hoće li suradnja Srbije i BiH ovisiti o zakonu ili o političkim vezama osumnjičenih.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO