Neuspjeh oko zatvaranja slučaja Sejdić-Finci pokazuje nezrelost bh. političara, ali i nezainteresiranost da se bave potrebama svojih građana. Bruxelles je svjestan da bi ovo mogla biti još jedna od „izgubljenih godina“.
Kada su se prije dva mjeseca (27.06.) u Bruxellesu sa europskim dužnosnicima dogovorili oko Mape puta za podnošenje aplikacije za članstvo, predstavnici vodećih partija BiH bili su jednoglasni i optimisti kada je riječ o ubrzanju procesa eurointegracija zemlje. U trenutku kada ističe rok za prvi zacrtani cilj,politički dogovor oko prijedloga izmjene Ustava zemlje, kako bi on bio usklađen sa odlukom u slučaju Sejdić-Finci, bosansko hercegovački lideri ponovo su jednoglasni, ali ovoga puta u ocjeni da nisu optimisti da će prihvaćeni zadatak i ispuniti.
I dok iz europske komisije ponavljaju da EU i dalje očekuje konkretne rezultate, a da je odgovornost za napredak u preuzetim obvezama iz Mape puta u potpunosti na bh. liderima, analitičari kažu da napretka nema.
„Iza presude Sejdić Finci i njene implementacije skrivaju se interesi vladajućih političkih elita da osiguraju svoju poziciju nad svojom etničkom zajednicom i određenim prostorom kako bi i dalje mogli da vladaju u budućnosti“, kaže Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.
I dok iz Bruxellesa poručuju da je napredak u implementaciji presude europskog suda za ljudska prava, koja bi omogućila i pripadnicima nekonstitutivnih naroda u BiH da se kandidiraju za člana Predsjedništva BiH i delegate Doma naroda, ključan za pokretanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a samim tim i uvjet za vjerodostojnu kandidaturu BiH, lideri „šestorke“ ne mogu da usaglase svoje stavove „ni po cijenu zastoja europskog puta“.
Ima i onih koji smatraju da je usporavanje eurointegracija zapravo cilj onih političara koji su navikli da bez transparentnosti, koju donosi približavanje europi, rade u začaranom krugu politike, korupcije i kriminala. Među europskim političarima i analitičarima ima i onih koji smatraju da je EU previše blagonaklona prema onima koji koče europski put BiH i traže odlučniji, a moguće i drastičniji stav Bruxellesa.
„Korak naprijed, nazad dva. I tako već duže vrijeme. Ako izabrani političari ne rade svoj posao, što može europska komisija? Da im uskrati novac? Ni to neće pomoći. Oni jednostavno nisu zainteresirani da se ponašaju kako bi se trebali ponašati pravi političari. U ovako teškoj situaciji u kakvoj je BiH samo ih prava politika može „izvući“, a oni to ne žele“, kaže Doris Pack, izvjestitetljica europskog parlamenta za BiH.
Još 2009. godine tadašnji ministar vanjskih poslova BiH, Sven Alkalaj najavio je podnošenje kandidature BiH za članstvo u EU.
Do danas uvjeti za kredibilnu aplikaciju nisu ispunjeni, a poruka Bruxellesa ostala je ista - dogovorite se zarad interesa zemlje i građana:
„I ova godina sasvim sigurno će biti izgubljena za BiH. Ako bi se eventualno i dogodilo da EU prihvati formalno molbu za članstvo BiH, značajnijih i vidljivih koraka na terenu koji bi značili boljitak za građane BiH i sam proces pridruživanja neće biti“, smatra Zijad Bećirović.
