Od Kupresa do Srebrenice: Ratni put Ratka Mladića kroz Bosnu i Hercegovinu

Ratko Mladić, ratni zapovjednik Vojske Republike Srpske i pravomoćno osuđeni ratni zločinac, preminuo je u 84. godini života dok je služio kaznu doživotnog zatvora u Haagu. Njegovo ime ostat će trajno vezano uz najteže zločine rata u Bosni i Hercegovini, ali njegov ratni put na prostoru BiH počeo je i prije formalnog preuzimanja Vojske Republike Srpske – kao zapovjednik 9. kninskog korpusa JNA, čije su oklopne snage imale presudnu ulogu u bitci za Kupres u travnju 1992. godine.

Kupres – jedna od prvih velikih bitaka rata

Bitka za Kupres početkom travnja 1992. bila je jedan od prvih velikih otvorenih sukoba rata u BiH. Hrvatski povjesničar Davor Marijan u znanstvenom radu ''Borbe za Kupres u travnju 1992.'' navodi kako je riječ o prvom ozbiljnom sukobu hrvatskih i srpskih snaga u BiH te da je bitku u konačnici odlučila tehnička nadmoć srpske strane, posebno uporaba oklopnog bataljuna Kninskog korpusa JNA.

U tom trenutku Mladić još nije bio zapovjednik VRS-a. Bio je na čelu 9. kninskog korpusa JNA, iz kojeg je na kupreško bojište upućeno teško oklopno pojačanje.

Ključni trenutak dogodio se kada je pukovnik Slavko Lisica dobio 9. oklopni bataljun, čiji su tenkovi i oklopna vozila potom sudjelovali u prodoru prema Kupresu. Glavnina bataljuna stigla je 7. travnja, a srpske snage tada su raspolagale s 17 tenkova T-55, transporterima i borbenim vozilima pješaštva.

Uslijedio je slom hrvatske obrane i povlačenje prema Šujici, dok su srpske snage nastavile prema Gornjem i Donjem Malovanu.

Mladić nije osobno vodio tenkove kroz Kupres niti je bio neposredni taktički zapovjednik bitke – tu je ulogu imao Slavko Lisica – ali je kao zapovjednik Kninskog korpusa omogućio slanje oklopne snage koja je bitno promijenila odnos snaga.

Nakon uspjeha na Kupresu Mladić je 9. travnja pohvalio sastav Taktičke grupe TG-1 i njezina zapovjednika Lisicu.

Marijan u svojoj analizi zaključuje da su nakon srpskog zauzimanja Kupreške visoravni uslijedili protjerivanje i bijeg hrvatskog i muslimanskog stanovništva te razaranje stambenih i vjerskih objekata.

Samo mjesec poslije postaje prvi čovjek VRS-a

Kupres je u Mladićevu vojnom putu bio svojevrsna prijelazna točka između njegova djelovanja u JNA i uloge koju će nekoliko tjedana poslije dobiti u Bosni i Hercegovini.

Dana 12. svibnja 1992. imenovan je zapovjednikom Glavnog štaba novoformirane Vojske Republike Srpske. Na tom je položaju ostao tijekom cijelog rata.

Od tada njegovo ime postaje neraskidivo vezano uz vojne operacije bosanskih Srba.

Haški sud pravomoćno je utvrdio njegovu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata s područja na koja je vodstvo bosanskih Srba polagalo pravo.

Opsada Sarajeva

Jedan od najvažnijih dijelova presude odnosio se na Sarajevo.

Sud je zaključio da je Mladić imao vodeću ulogu u zajedničkom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem dugotrajne kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Osuđen je zbog terora, protupravnih napada na civile i ubojstava.

Srebrenica i genocid

Najviše mjesto u presudi zauzima Srebrenica.

Nakon pada zaštićene zone UN-a u srpnju 1995. ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Međunarodni sud pravomoćno je Mladića proglasio krivim za genocid te utvrdio njegovu vodeću i tešku ulogu u operaciji čiji je cilj bio eliminiranje bošnjačkog stanovništva Srebrenice.

Sud ga je proglasio krivim i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce tijekom NATO-ovih udara 1995. godine.

Bijeg dug gotovo 16 godina

Prva optužnica protiv Mladića podignuta je još u srpnju 1995.

Godinama je živio izvan dosega međunarodnog pravosuđa, a uhićen je tek 26. svibnja 2011. u Lazarevu u Srbiji. Nekoliko dana kasnije prebačen je u Haag.

Prvostupanjskom presudom iz 2017. osuđen je na doživotni zatvor, a žalbeno vijeće Mehanizma 8. lipnja 2021. pravomoćno je potvrdilo osudu za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.

Kupres kao uvod u ono što će slijediti

Kada se danas promatra Mladićev ratni put, Kupres je važan upravo zato što pokazuje gdje se nalazio neposredno prije nego što je postao prvi vojnik bosanskih Srba.

U travnju 1992. zapovijedao je korpusom JNA iz kojeg je na Kupres poslano oklopno pojačanje presudno za konačni ishod bitke. Mjesec dana poslije preuzeo je VRS, a njegov se ratni put nastavio preko Sarajeva, brojnih operacija diljem BiH i konačno Srebrenice.

Umro je kao čovjek kojem je međunarodni sud pravomoćno izrekao najtežu moguću kaznu – doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.