Tisuće prijava zbog veličanja ratnih zločinaca, Tužiteljstvo BiH ne postupa bez policijskih izvješća

Iako Državno tužiteljstvo tvrdi da nije zaprimilo nijedno službeno izvješće policijskih agencija zbog izazivanja mržnje, odnosno veličanja nakon smrti Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, pravni stručnjaci objašnjavaju da tužiteljima nisu potrebna izvješća kako bi obavljali svoj posao.

Iz Tužiteljstva BiH su na upit Detektora odgovorili da od kraja kolovoza zbog veličanja osuđenih ratnih zločinaca te negiranja genocida i drugih ratnih zločina nisu zaprimili nijedno izvješće o počinjenom kaznenom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, osim zaprimljenih prijava predstavnika političkih stranaka, ali i građana.

"Zaprimljeno je više prijava i nekoliko tisuća e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornima", navodi se u odgovoru.

Sve zaprimljene prijave, kako navode iz Tužiteljstva, analizirat će postupajući tužitelji, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i druge policijske agencije te će o rezultatima "javnost biti obaviještena naknadno".

Iz SIPA-e su potvrdili Detektoru da je u prethodnom razdoblju zaprimljen veći broj prijava, ali da će njihov točan broj imati na kraju izvještajnog razdoblja.

"Agencija postupa po zahtjevima i naredbama nadležnog tužiteljstva, najčešće Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, kojem nakon provedenih mjera i radnji dostavlja izvješće", kazali su iz SIPA-e.

Iz Federalne uprave policije također su potvrdili da su zaprimili više prijava građana zbog veličanja pravomoćno osuđenih osoba i negiranja genocida te da se po njima postupa po nalogu nadležnog tužiteljstva.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) do objave teksta nisu odgovorili na upit o zaprimljenim prijavama zbog izazivanja mržnje veličanjem osuđenih ratnih zločinaca.

Detektor je ranije pisao da tužiteljstva u BiH godinama ističu da im policijske agencije ne dostavljaju izvješća za predmete korupcije.

Nekadašnji istražitelj Državnog tužiteljstva Ramiz Huremagić kazao je za Detektor kako je stav Tužiteljstva da nisu zaprimili izvješće dokaz koliko se pravosuđe otuđilo od građana i društva.

"Tužiteljstvo javnost BiH i njezine građane smatra apsolutnim analfabetima. Nismo toliko nepismeni da ne znamo da Tužiteljstvu ne treba izvješće policije ako je o postojanju osnova sumnje za neko kazneno djelo iz svoje nadležnosti saznalo na neki drugi način. A očito, u ovom slučaju jest jer postoje tisuće i tisuće prijava građana o počinjenju ovog djela", rekao je Huremagić.

Odgovornost je, prema riječima Huremagića, pojam koji više ne stanuje u Tužiteljstvu, dok rezultata nema.

"Naprostо, Tužiteljstvo BiH odavno je brod bez kormilara i morskim miljama daleko od svoje prave svrhe i uloge, žeton i igrač u raznim političkim potkusurivanjima i prepucavanjima te institucija čije bi se i samo postojanje moglo dovesti u pitanje kada bi se isključivo gledao omjer uloženog i dobivenog, odnosno pitanje same vrijednosti onoga što Tužiteljstvo (ne) pruža građanima za njihov novac", objasnio je Huremagić.

Odvjetnik Esad Fejzagić kaže da tužitelji Tužiteljstva BiH imaju velik broj predmeta s poznatim počiniteljem, ali da treba biti realan.

"Tužitelj je čovjek koji sudjeluje u javnom životu, čita novine i prati medije, tako da ne mora imati policijsko izvješće", dodaje Fejzagić.

Zakon o kaznenom postupku BiH predviđa da se prijava za kazneno djelo može podnijeti ovlaštenoj službenoj osobi, koja je potom dostavlja tužitelju. Tužitelj je, prema istom zakonu, dužan odmah nakon što sazna za postojanje osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo poduzeti potrebne mjere za njegovo otkrivanje i provođenje istrage, pronalaženje osumnjičenog te rukovoditi istragom i nadzirati rad ovlaštenih službenih osoba.

Uvidom u izvješće platforme "Registar 145a", građanske inicijative koja je nastala s ciljem zakonskog prijavljivanja negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, navodi se da je Mladićeva smrt izazvala najveći val veličanja osuđenog ratnog zločinca u javnom prostoru BiH.

"U samo četiri dana, od 27. do 30. 9. 2026. godine, verificirana su 73 predmeta, a Registar je zaprimio 4.385 prijava – gotovo dvostruko više nego u cijela prethodna 44 dana rada", ključni je nalaz izvješća.

Mladić, bivši zapovjednik Glavnog stožera Vojske Republike Srpske, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH, a preminuo je 27. kolovoza u Pritvorskoj jedinici Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu. Pokopan je 7. rujna na beogradskom Topčiderskom groblju, uz nazočnost više tisuća građana, veterana, policije i pripadnika različitih desničarskih organizacija. Komemoraciji i pokopu nazočili su dužnosnici iz Republike Srpske i Srbije.

Nakon njegove smrti, u javnom prostoru pojavilo se otvoreno veličanje Mladića kroz okupljanja, komemoracije, javne skupove, ali i organizaciju pokopa.

Detektor je ranije pisao kako je veličanje Mladića, od skupova, bakljada i isticanja njegovih fotografija u BiH, ali i tijekom pokopa u Srbiji, preneseno na društvene mreže, uz objave koje ga prikazuju kao heroja.