Novi počeci u odnosima Srbije i Kosova bi trebali označiti i nove početke u odnosima Beograda i Prištine sa Bruxellesom, to jest Europskom unijom.
Upravo je u Bruxellesu u travnju 2013. potpisan sporazum između srpske i kosovske vlade uz posredovanje Visoke povjerenica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton kako bi se prekinuo status quo koji nije pogodovao niti srpskoj, niti kosovskoj strani.
Brojna teška otvorena pitanja bi se trebala riješiti ovim sporazumom, ali je istovremeno svakom jasno kako će biti potrebno uložiti mnogo truda i strpljivosti u njegovo realiziranje.
Srbija bi na lipanjskom zasjedanju Europske unije trebala dobiti konačan datum početka pristupnih pregovora.
Suzana Grubješić, potpredsjednica Vlade Srbije za europske integracije, je istaknula kako se Srbija konačno mora okrenuti unutarnjim reformama koje će za cilj imati dobrobit njenih građana: „Vrijeme je da konačno od Srbije stvorimo normalnu, pristojnu, europsku državu“.
Ankete koje je proveo Ured za europske integracije govore kako veći dio građana Srbije podržava pristup svoje države Europskoj uniji, dok se najvećim uvjetom smatra pitanje odnosa sa Kosovom, ali i suradnja sa Haškim sudom. Preko 60% ispitanih podržava poboljšanje odnosa između Beograda i Prištine.
Prema istim anketama, građani Srbije smatraju kako očekuju reforme iz oblasti borbe protiv korupcije, te u oblastima pravosuđa i zdravstva.
Vlasti iz Prištine također nagovještaju implementaciju travanjskog dogovora iz Bruxellesa i očekuju konkretne datume za njegovu primjenu. Na jesen se na Kosovu održavaju lokalni izbori, uključujući i četiri općine na sjeveru sa srpskom većinom. Izbori na sjeveru Kosova će biti održani u suradnji s OSCE-om. Rezultate će verificirati kosovska izborna komisija. Održavanje ovih izbora na cijeloj teritoriji Kosova će značajno doprinijeti integraciji kosovskih Srba u tamošnji pravni sustav.
Pitanje statusa Srba iz sjevernih općina je jedno od pitanja koje će uvelike odrediti i europsku budućnost Kosova, jer će se na tome vidjeti opredijeljenost kosovskih vlasti na poštivanju vladavine ljudskih prava.
Iako dosad nije bilo konkretnih rezultata primjene Briselskog sporazuma, Europska unija smatra kako je Srbija na dobrom putu. Visoka povjerenica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton je izjavila: „Iz perspektive Europske unije vrlo je važno da se dođe do točke na kojoj se mora biti kako bi se ispunili uvjeti iz prosinačkih zaključaka. Tu je najprije riječ o budućnosti i vjerujem da je Srbija na pravom putu za još bolju budućnost“.
Riječi ohrabrenja povjerenice Ashton su dobar znak Srbiji da bi na skorašnjem zasjedanju zaista i mogla dobiti datum početka pregovora što bi značilo i skorašnji početak istinskih reformi koje narod očekuje.
Kako bi se Srbiji, ali i ostalim zemljama u regiji, omogućio lakši pristupni put, Europska unija je za 2012/13 osigurala iznos od skoro 273 milijuna eura koji se mogu utrošiti u regionalnoj suradnji. Ovaj iznos se odnosi na suradnju država regije u oblastima izgradnje institucija, prekogranične suradnje, regionalnog razvoja, izgradnje kadrovskih kapaciteta, te ruralnog razvoja.
„Ovi fondovi su dobra vijest jer je regionalna suradnja središnji element napora Europske unije kako bi se unaprijedio reformski proces u zemljama zapadnog Balkana i pomoglo regiji u ostvarivanju gospodarskoj prosperiteta i političke stabilnosti“ izjavio je Europski povjerenik za proširenje Štefan Füle.
Iako ovi fondovi ne podrazumijevaju prekograničnu suradnju između Kosova i Srbije, oni ipak i Beogradu i Prištini omogućuju zajednički rad s drugim susjednim državama. Tako su Srbiji omogućeni projekti sa Hrvatskom, BiH i Crnom Gorom, dok će Kosovo imati priliku surađivati sa Makedonijom i Albanijom.
