Muftija te fetvom tuži, muftija ti fetvom sudi

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru ponovno se oglasilo o fetvi mostarskog muftije Salema ef. Dedovića i njezinu korištenju u sudskom postupku koji je Grad Mostar pokrenuo protiv HNK-a Mostar, ustvrdivši kako se od predstavnika javne vlasti traži da sadržaj fetve prihvate kao obvezujući.

"Parafrazirajući staru narodnu poslovicu, iz pozicije tuženog, zahtjev naveden u podnesku i fetvi - da tužitelj i sudac u predmetnom postupku prihvate sadržaj fetve kao obvezujući - slikovito bi se mogao izraziti sloganom 'muftija te fetvom tuži, muftija ti fetvom sudi'", naveli su iz HNK-a Mostar.

Podrška Vakufske direkcije

Iz Kazališta podsjećaju kako je Vakufska direkcija Islamske zajednice Bosne i Hercegovine podržala aktivnosti Muftijstva mostarskog u vezi s, kako navode, "povratom, zaštitom i očuvanjem Lakišića harema u Mostaru".

Navode i kako je Vakufska direkcija podržala fetvu muftije Dedovića koju je punomoćnik Muftijstva mostarskog, odvjetnik Adil Lozo, u okviru sudskog postupka koji je Grad Mostar, zastupan po javnom pravobranitelju Almiru Mujkanoviću, pokrenuo protiv Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, predložio sudu kao dokaz na strani tužitelja, odnosno Grada Mostara.

HNK Mostar također tvrdi kako je Muftijstvo mostarsko u tom sudskom postupku dobilo status umješača na strani Grada Mostara "unatoč tome što ničim nije dokazalo da ima pravni interes u ovom postupku".

"Kako se i zašto to dogodilo, posebna je priča o kojoj ćemo pisati nekom drugom prigodom", poručili su.

Iz HNK-a potom ističu kako je Vakufska direkcija IZ BiH podržala fetvu muftije Dedovića u kojoj se tvrdi da je "javna vlast u obvezi da prihvati tumačenje iz ove fetve kao obvezujuće".

Podsjećaju i na sadržaj podneska odvjetnika Loze, u kojem, prema njihovim navodima, stoji: "ovlašteno tijelo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izdalo fetvu (pravno stajalište) kao obvezujući akt za predstavnike organa javne vlasti".

"Muftija te fetvom tuži, muftija ti fetvom sudi"

HNK Mostar navodi kako su tužitelj Almir Mujkanović i sudac Nedim Kurbegović, koji vodi postupak, predstavnici javne vlasti te zaključuje da fetva muftije Dedovića i podnesak odvjetnika Loze od njih traže da tumačenje iz fetve prihvate kao obvezujuće.

"Parafrazirajući staru narodnu poslovicu, iz pozicije tuženog, ovaj bi se zahtjev slikovito mogao izraziti sloganom 'muftija te fetvom tuži, muftija ti fetvom sudi'", navodi se u priopćenju.

Iz Kazališta prijedlog da fetva takvog sadržaja dobije status pravno valjanog dokaza u sudskom postupku na Općinskom sudu u Mostaru karakteriziraju kao pokušaj da se islamske vjerske i pravne norme, odnosno šerijatska tumačenja, postave iznad Ustava i zakona Bosne i Hercegovine.

"Prijedlog da fetva ovakvog sadržaja dobije status pravno valjanog dokaza u sudskom procesu na Općinskom sudu u Mostaru stoga se može okarakterizirati kao pokušaj da se islamske vjerske i pravne norme, odnosno šerijatska tumačenja, postave iznad Ustava i zakona ove države, ili, pojednostavljeno rečeno, kao pokušaj uvođenja šerijata u BiH", tvrde iz HNK-a.

Kako će tužitelj Mujkanović i sudac Kurbegović reagirati na fetvu, navode, drugo je pitanje.

"Kakva god bila njihova reakcija, ostaje činjenica da je odvjetnik Lozo predložio sucu Kurbegoviću da fetvu muftije Dedovića - u kojoj se tvrdi da je 'javna vlast u obvezi da prihvati tumačenje iz ove fetve kao obvezujuće' - prihvati kao pravno mjerodavan dokazni materijal", stoji u priopćenju.

Traže opoziv fetve

HNK Mostar tvrdi kako je podneskom odvjetnika Loze fetva dobila status javnog i pravnog dokumenta.

"Ako je Općinski sud u Mostaru i odbije kao dokaz, ona i dalje ostaje kao potencijalno obvezujući dokument za muslimane koji su prirodom posla obvezni poduzimati radnje i donositi odluke o statusu zemljišta i lokaliteta koji fetva naziva Lakišića harem, ili pak o pravnom statusu zgrade HNK Mostar", navode.

Iz Kazališta potom postavljaju pitanje kako utvrditi je li neki predstavnik vlasti ili državni službenik islamske vjeroispovijesti odluku donio isključivo na temelju Ustava i zakona ili pod utjecajem fetve.

"Ako se ova fetva ne opozove, kako ćemo znati je li određeni vijećnik, ministar, pravobranitelj, tužitelj, sudac, urbanist, inspektor ili bilo koji drugi državni službenik islamske vjeroispovijesti donio odluku isključivo na osnovu Ustava, zakona i zakonskih procedura, a ne pod utjecajem ili pritiskom fetve svoje vjerske zajednice?", pitaju iz HNK-a.

Dodaju kako bi, prema njihovu stavu, muftija Dedović trebao opozvati fetvu i javno se ispričati zbog njezina donošenja.

"Stoga bi, umjesto da optužuju medije i dodatno se kompromitira raznim podrškama, muftiji Dedoviću bilo najpametnije da opozove fetvu i javno se ispriča za njeno donošenje", navodi se.

Omerbegović i Skelić o fetvi

U priopćenju HNK Mostar navodi i dvije javne reakcije na podnesak i fetvu, onu Damira Omerbegovića objavljenu na Facebooku te Dženana Skelića objavljenu na portalu VBR.

"Niko ozbiljan ne misli da je Salem Dedović zaista preko noći uveo šerijat u Bosnu i Hercegovinu. Ali veliki problem jeste to što je njegova fetva otišla dovoljno daleko da se takav naslov uopće može i napisati. Fetva nije zakon, sud je ne mora slijediti i muftija nema nikakvu vlast nad državnim institucijama, ali zato ne treba ni bježati od onoga što u dokumentu zaista piše. Javnim vlastima se tamo poručuje da tumačenje iz fetve moraju prihvatiti kao obvezujuće, dok se muslimanima na odgovornim političkim i društvenim funkcijama nameće vjerska dužnost da rade na ostvarivanju njenog cilja. To je već vrlo ozbiljan izlazak iz prostora vjerskog savjeta i ulazak u prostor javne vlasti", napisao je Omerbegović, prenosi HNK.

U priopćenju prenose i Skelićevu reakciju:

"Kada povijest bude sudila o tranzicijskom posrtanju Bosne i Hercegovine na njenom putu prema modernom europskom društvu, potez mostarskog muftije Salema ef. Dedovića mogao bi ostati zabilježen kao trenutak u kojem su maske definitivno pale. Slanje fetve Općinskom sudu u Mostaru s eksplicitnim zahtjevom da državna tijela ne nameću vlastita tumačenja, već da vjerski dekret prihvate kao obvezujući, ne predstavlja samo pravni presedan. To je izravan juriš na ustavni poredak, otvoreno brisanje granica između sakralnog i svjetovnog te opasan uvod u institucionalnu anarhiju."

Podsjetili na harem Kapetanovina

HNK Mostar u nastavku priopćenja ponovno otvara i pitanje bivšeg harema Kapetanovina.

Navode kako su u prethodnom priopćenju pitali Muftijstvo odnosi li se fetva i na taj harem, ali da odgovor nisu dobili.

Istodobno su ponovno uputili na tekst dr. Ibrahima Kajana "Zov nepospremljenih kostiju", objavljen 2. veljače 2015. godine, iz kojeg prenose:

"Već noćima ne mogu mirno zaspati: čujem zov nepospremljenih kostiju iz harema Kapetanovina, koji je tri stotine godina bio na istom mjestu u starom mostarskom kvartu Predhumu; bio je do jednog poslijepodneva najnovijeg vremena, a onda je, na brzu ruku, nestao tijekom osam radnih sati, kao da ga nikada bilo nije!

Prošlo je desetak godina kako je, u posvemašnjoj tišini razoreno groblje Kapetanovina, posljednja adresa slavnih Mostaraca. Ne znam ko je to uradio niti me zanima. Ne znam ni u ime kojih je to neupitnih razloga urađeno, niti me oni zanimaju. Zanima me nešto drugo. Zanima me zašto nije obavljena ekshumacija.

Mislio sam, kad sam ljetos parkirao svoj automobil na bagarima sravnjeno stoljetno mostarsko grobište, i od njega uređeno parkiralište - da je sve u redu, da je grobni prostor potpuno ekshumiran, da su bivši mejiti prenešeni na mjesto gdje im neće ponovno kosti vaditi i premećati, da su pokupili i posprelimi polomljene bašluke kako Bog zapovijeda - ali sad znam da nisu, i znam to od prije desetak dana.

Tada su, u drugoj polovici mjeseca januara, došli na moja kućna vrata momci, donijeli fotografije i podastrijeli ih ispred mene: vidio sam divovsku kašiku-grabilicu bagara GP Hercegovina kako se zariva u tlo i zahvaća bivše mezare bivših mostarskih kapetana, njihovih žena, sinova i kćerki, njihove rodbine i bliske svojte. Na fotografijama se sasvim bjelodano vidi kako se, iz zahvaćene mezarske zemlje, otiskuju i zemlji vraćaju butne kosti, sitne košćice prstiju, nadlaktica, dijelovi slomljenih rebara i kružni kičmeni pršljenovi! Vidi se i jedna kartonska kutija u koju su, kažu mi, 'utrkujući se s bagerima, Semir Pintul i njegov, u međuvremenu umrli prijatelj - rahm. Senad Mičijević, uzimali i stavljali kosti...' Njih dvojica su i snimili te fotografije, a snimili su ih ne za arhiv, nego za svjedočenje pred živima šta ljudi rade od bivših ljudi.

Oni dijelovi skeleta bivših Mostaraca koji po vjerovanju nisu umrli, koji se na fotografijama ne vide, utovareni su bezbeli sa šutom, s dračom, životinjskim helaćom, zgužvanim 'Oslobođenjem' i ostalom nećisti u kamion Građevinskog preduzeća Hercegovina."

"Pametnom dosta"

U završnom dijelu priopćenja HNK Mostar optužuje Muftijstvo za selektivan odnos prema Lakišića haremu i haremu Kapetanovina.

"Selektivnost, licemjerje i beskrupuloznost Muftijstva najjasnije se mogu vidjeti na primjeru njihovog odnosa prema 'starom muslimanskom groblju uz cestu za Ljubuški' kojeg oni prema potrebi nazivaju Lakišića harem i haremu Kapetanovina", navode.

Iz Kazališta tvrde kako je Muftijstvo mostarsko 2025. godine izdalo fetvu za harem za koji HNK navodi da je propisno ekshumiran prije 142 godine i na kojem je, uz suglasnost tadašnjeg Gradskog vijeća i gradonačelnika Mostara Muhamed-bega Alajbegovića, napravljen prvi gradski javni željeznički kolodvor.

Istodobno tvrde kako fetva nije izdana za harem u Starom gradu za koji navode da nije ekshumiran te da su ondje 2004. godine bageri lomili kosti, nišane utovarivali na kamione i odvozili na smetlište.

Dodaju kako je na tom prostoru 2016. godine izgrađen veliki privatni stambeno-poslovni kompleks, pri čemu su, prema tvrdnjama HNK-a, betonirani prostor bivšeg harema i srušeni povijesni zidovi odnosno bedemi Starog grada Mostara.

"Pametnom dosta", zaključili su iz Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Kronologija

Podsjetimo, Medžlis Islamske zajednice Mostar u rujnu 2025. godine izdao je fetvu povodom gradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta navodeći kako je to obvezujući akt za organe javne vlasti.

Dokument, koji je upućen Općinskom Sudu u Mostaru, ali i svim važnijim stranim institucijama u Bosni i Hercegovini, odvjetnički ured uvrstio ga je kao podnesak u sklopu sudskog predmeta koji je pokrenut zbog gradnje kazališne zgrade.

U fetvi mostarskog muftije navodi se kako je obveza svim muslimanima, ''pogotovo onim na odgovornim društveno-političkim i vjerskim funkcijama da ulože sve napore da se ishodi pravedno rješenje za vakuf, da se uđe u posjed onoga što je oteto ili da se do isteka zemaljskog vremena nikada ne odustane od traženja pravične naknade i obeštećenja''.

U fetvi, koju potpisuje mostarski muftija Salem ef. Dedović poručuje se javnim vlastima da ne nameću svoja tumačenja te da su u obvezi ''da prihvate tumačenja iz ove fetve kao obvezujuće za sve koji namjeravaju donositi odluke''. 

Vakufska direkcija IZ BiH stala je iza Muftijstva i Medžlisa Mostar, poručivši da Lakišića harem smatra prostorom sakralnog karaktera koji je, prema njihovim tvrdnjama, oduzet Islamskoj zajednici.

Uslijedile su i političke reakcije. Harun Kurtović iz SDA odbacio je tvrdnje o "uvođenju šerijata", poručivši da fetva ne mijenja pravni poredak BiH i da je takva interpretacija politička konstrukcija.

Vedran Škobić je u ovom slučaju zauzeo stav da fetva ne može imati pravni učinak prema državnim institucijama. Naveo je da vjerske zajednice nisu organi javne vlasti te da njihovi akti ne mogu zamijeniti ili derogirati Ustav, zakone i odluke nadležnih tijela. Prema njegovu tumačenju, fetva vrijedi unutar unutarnjeg normativnog poretka Islamske zajednice, ali nema svojstvo propisa niti može biti pravni temelj za postupanje sudova ili uprave.