Kad se spomene, većinom se uz Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine veže riječ ubrzanje.
Tako je jedno od posljednjih priopćenja iz spomenutog ministarstva ono u kojem stoji da se ministarstvo obvezalo da će ubrzati realizaciju daljih aktivnosti na izgradnji međudržavnog mosta na Savi kod Svilaja i da će redovno izvještavati Vijeće ministara BiH o napretku ovog projekta.
No, oči, koje bdiju nad Bosnom i Hercegovinom i realizacijom obećanog i započetog, nisu zadovoljne napretkom.
Usprkos slijevanju novca, napretka nema
Tako se u Izvještaju Europske komisije o napretku BiH za 2012. navodi kako je, usprkos značajnoj novčanoj pomoći i investicijama koje su izdvojene za sektor transporta od 1996. godine, napredak ograničen.
''Postignut je nedovoljan napredak u oblasti prometa. Još uvijek je potrebno izvršiti usklađivanje pravne regulative s europskim pravnim tekovinama za sve vidove prometa, naročito željeznički, cestovni i pomorski. Potrebno je izraditi strategiju i akcijski plan za oblast transporta. Potrebno je intenziviranje napora na unapređenju prometne infrastrukture. Ukupno gledano, pripreme su u ranoj fazi'', navodi se u Izvještaju Europske komisije.
Dodaje se kako napredak i ranije i sad sputavaju politička nestabilnost, međuentitetski i međuetnički jaz, nedostatak koordinacije i kapaciteta u okviru nadležnih organa, te nemogućnost političkih lidera da ispune regionalne i međunarodne obveze BiH usprkos izuzetnoj podršci međunarodne zajednice i financijskim kreditima.
Nema vidljivih rezultata
S druge strane, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, prema Akcijskom planu Vijeća ministara za realizaciju prioriteta iz dokumenta Europsko partnerstvo kao prvi prioritet navodi kako je potrebno nastaviti s provedbom zahtjeva iz Memoranduma o razumijevanju o razvoju zajedničke regionalne transportne mreže jugoistočne Europe. U planu je i konsolidirati planiranje transportne infrastrukture na državnoj i entitetskoj razini u svjetlu dosljednog utvrđivanja prioriteta transportnih projekata duž zajedničke regionalne transportne mreže jugoistočne Europe te zakonima približiti europske standarde u ovoj oblasti.
BiH se obvezala i da će potpunosti provesti državni Zakon o željeznicama kao i obveze preuzete u okviru prve prijelazne faze Sporazuma o europskom zajedničkom zračnom prostoru, uključujući provedbu relevantnog zakonodavstva o zrakoplovstvu te stvoriti uvjete za konkurenciju na željeznicama, uključujući željezničke regulatorne i sigurnosne institucije.
No, unatoč obećanjima, napori BiH nisu dali vidljive rezultate, pa tako Europska komisija smatra da se najnužniji pomaci odnose na napredak na izradi okvira ključnih politika i strategija za razvoj različitih pod-sektora prometa na državnoj i entitetskoj razini.
Napredak u unapređenju prometne infrastrukture
Uočen je i napredak na preuzimanju i primjeni acquis-a, odnosno prilagodbe nacionalnih regulativa s pravnim nasljeđem i standardima Europske unije, a Direkcija za europske integracije BiH započela je realizaciju seta od šest seminara pod nazivom Poglavlje 14 Acquisa – Transport.
Bilježi se i napredak u unapređenju prometne infrastrukture, s posebnim naglaskom na unapređenje njezinih kapaciteta, pouzdanosti i sigurnosti kao i razvoj pod-sektora intermodalnog prometa.
Unatoč navedenim napredcima Europska komisija smatra kako je od posebne važnosti dalji napredak na unapređivanju i izgradnji cestovne i željezničke infrastrukture duž transeuropskih i glavnih regionalnih mreža kao što su Koridor Vc, te ostale relevantne infrastrukture, koja se odnosi na glavne pristupne prometnice transeuropskih regionalnih mreža iako nisu njihov sastavni dio.
Europska komisija je skeptična
No, poražavajuća je činjenica da je realizacija projekta Koridor Vc, koji je jedan od ogranaka paneuropskog koridora V i koji se kroz BiH proteže u dužini od oko 340 km, od Svilaja do Bijače, od pokretanja projekta, prije 15 godina, tekla vrlo sporo.
Koridor Vc je najvažniji europski i regionalni infrastrukturni projekt koji je definiran na Pan-europskoj konferenciji o transportu u Helsinkiju 1997. godine. Ogranak Vc se proteže u pravcu sjever-jug duž europskog puta E73 koji povezuje Budimpeštu (Mađarska) s lukom Ploče (Hrvatska).
U BiH je u funkciji 47 km autoputa, a dodatna 63 km planirana su do kraja 2014. godine. Ukoliko izgradnja dodatnih 63 km bude završena, ukupna dužina operativnog koridora Vc bi bila povećana na 110 km (oko 32 posto autoputa).
No, Europska komisija je skeptična, pa navodi da, s obzirom na kašnjenja koja su nastala do današnjeg dana i nedostatak financijskih sredstava/kreditnih aranžmana za veći dio planiranog autoputa, završetak autoputa do 2017. godine, kao što je prvobitno planirano, neće biti izvodljiv i da vjerojatno neće biti postignut prije 2020. godine.
BiH traži pomoć Azerbajdžana
''Ubrzavanje izgradnje koridora Vc je od presudnog značaja za društveno-ekonomski razvoj BiH, kao i njezinu regionalnu integraciju. Potrebno je učiniti dodatne napore na ubrzavanju izgradnje i unapređivanju koordinacije u svim aspektima koji se odnose na planiranje i financiranje'', navela je Komisija.
Bosanskohercegovačka strana, kojoj je trenutno prioritet dovršiti radove na graničnim prijelazima s EU, dogovorila je tek da će međuvladina grupa intenzivno raditi na definiranju sudjelovanje Azerbajdžana u izgradnji na dijela Koridora Vc. Rokovi nisu definirani.
Osim Koridora, Europska komisija upozorava kako je potrebno usvajanje državne prometne politike u Parlamentu BiH, koja je ujedno i preduvjet za isplatu milijun eura pomoći iz EU za izradu politike i strateških dokumenata za sve pod-sektore transporta.
Europska komisija također upozorava kako u željezničkom prometu još nije došlo do razdvajanja između funkcija upravljanja infrastrukturom i željezničkih poduzeća kako to nalaže Direktiva o željeznicama EU te da je potrebno dodatno ojačati ulogu regulatornog organa za željeznice.
Pomorska zemlja
Iako se Bosna i Hercegovina tu i tamo, po potrebi, voli nazvati pomorskom zemljom, porazan je izvještaj u kojem stoji kako BiH nije potpisnik nijedne važnije konvencije Međunarodne pomorske organizacije, kao što je Međunarodna konvencija o sigurnosti ljudskih života na moru , Međunarodni kodeks za sigurnost brodova i lučkih postrojenja, Međunarodnu konvencija sprječavanje onečišćenja s brodova, te Međunarodna konvencija o standardima obuke, certificiranja i držanja straže pomoraca, a BiH nema odgovarajuće propise o pomorskoj plovidbi.
Kad je u pitanju zračni transport, navodi se kako je važno za BiH da konačno preuzme kontrolu nad svojim nebom i pokrene rad Uprave za zračni promet BiH. No, osim obećanja i rokova, uz taj problem veže se nedavna objava u medijima kako se za to zadužuje savjetnik u ministarstvu uz kojeg se veže nepotizam. Do tada procesi kasne. Usvajanje propisa o naknadama te Prijedloga programa rada i Financijskog plana sporo napreduje, a formiranje državne Direkcije za zrakoplovstvo kasni.
Zemlja bez neba i bez pomoći
Tako, iako je planirano da prelazak osoblja iz entitetskih direkcija u državnu Direkciju za civilno zrakoplovstvo počne u siječnju 2013. i da bude dovršeno do kraja ožujka 2013. godine, to se nije dogodilo. Novi rok bio je kraj svibnja, ali ni tada nije došlo do pomaka, pa je pod upitnikom i pokretanje Direkcije na državnoj razini koje je bilo predviđeno do kraja travnja 2014. godine.
Ne treba zaboraviti da je u obnovu prometnica i razvoj transporta u BiH uloženo prilično mnogo novca, a građani su često gnjevni jer prilikom registracije vozila plate i pristojnu svotu za održavanje prometnica, a to se pak ne vidi.
Primjerice, od 2008. godine pomoć iz EU za bh. transport iznosila oko 60 milijuna eura u okviru programa IPA 2008-2012. No, sada dolaze vijeti kako bi se, zbog nemogućnosti dogovora bosanskohercegovačkih političara na državnoj razini, pod upitnikom mogao naći paket predpristupne pomoći, koji za Bosnu i Hercegovinu od 2014. do 2020. godine predviđa pomoć vrijednu više stotina milijuna eura.
