Rezultati po tagu: sigurna kuća

U kući u brčanskom naselju Ivici 25. veljače pronađeno je 31 dijete uzrasta do 12 godina za koje se sumnja da su žrtve trgovine ljudima.

FBiH ulaže 3,5 milijuna KM u socijalnu zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji, uključujući podršku sigurnim kućama i ustanovama.

Adnan Delić je potpisao ugovor za dodjelu sredstava za izgradnju objekta Sigurne kuće podružnice Javne ustanove Centra za socijalni rad Ljubuški.

Ovo je peti po redu grant program koji je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH pokrenulo u svrhu financiranja operativnih troškova.

Autorica knjige Sigurna kuća Marina Vujčić pregovara na jedan težak način o ženama pišući o nasilju nad ženama.

Otvaranje prve sigurne kuće/skloništa za LGBTI osobe u Bosni i Hercegovini je omogućeno uz podršku projekta ''Ka jednakoj, inkluzivnoj i tolerantnoj Bosni i Hercegovini''.

Nastavak projekta 'Sigurni zajedno: Jačanje netradicionalnih partnerstava na lokalnoj razini između sigurnih kuća i vjerskih zajednica u BiH radi unapređenja prava preživjelih seksualnog nasilja u ratu'.

''Sigurna kuća u Mostaru ima smještajni kapacitet od 28 ležajeva. Trenutno je u njoj smještena majka sa kćerkom, ali ove godine ih je tu bilo 25 s područja HNŽ-a.''

Složen je to proces, trebaju se politike usuglasiti, naći prostor, napraviti osnivačke akte, nije to baš tako samo kao kad neka privatna osoba registrira udrugu.

Objekt je socijalne namjene, a radove je obišao gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić u društvu predstavnika IPSIA u BiH i direktora Centra za socijalni rad Grada Bihaća.

Novac će biti podijeljen tako da svaka Sigurna kuća za smještaj žena žrtava nasilja dobiva po 12.500 KM.

U Bosni i Hercegovini trenutno radi devet sigurnih kuća. Od toga je šest u bh. entitetu Federacija BiH, a tri u bh. entitetu Republika Srpska.

Sigurna kuća u Mostaru, kao i sve ostale sigurne kuće na prostoru Federacije nemaju riješeno stabilno i dugoročno financiranje i zavise od volje i odluka predstavnika vlasti...

Tea Rebac, socijalna radnica pri Sigurnoj kući, kaže da je potrebno da se zakoni bolje reguliraju, kako bi ova borba bila efikasnija.

Upravo jedan od načina na koje država može reagirati jeste uvođenje zakonske regulative, u kojoj nasilnik neće biti nagrađen, a žena odlaziti s djecom odlazi u sigurnu kuću.

Ministar Adnan Delić kaže kako ne trebamo ad hoc već sustavna rješenja za cjelokupni sistem socijalne zaštite

Akcija „Stop nasilju nad ženama u BiH“ traje svaki dan.

Osim Tonija Šunjića, projektu su se do sada pridružili i fudbaleri Leotara i Zrinjskog, a borbu protiv nasilja nad ženama najavljuju i drugi poznati bh. sportisti.

Kuća je specifična i po tome što kod nas žena može doći i prije nego prijavi nasilje, dodaje, jer nažalost, kako kaže, država u tom pogledu ne funkcionira adekvatno.

''Nasilje ne poznaje rod, spol, ekonomsku, socijalnu ili bilo koju kategoriju, obrazovanje i slično, može se dogoditi svakome, ali ekonomski neovisne žene lakše se riješe nasilnih partnera ili nasilnih situacija u kojima se nalaze'' - kazala je Buzal

Iz mostarske policije nam je rečeno kako u velikom broju slučajeva žene, koje su većinom žrtve, odustaju od kaznene prijave.

"BiH je potpisala i ratificirala Istanbulsku konvenciju. Mi imamo zakonodavstvo na entitetskoj razini.''

Sigurne kuće u BiH, koje predstavljaju oblik zaštite žrtve nasilja u obitelji, godinama se nalaze u nezavidnoj situaciji i teško uspijevaju pronaći novac za svoje financiranje.