Rezultati po tagu: ratni zločini

Zločini se odnose na ubojstvo oko 100 osoba bošnjačke nacionalnosti, na lokaciji u mjestu Zijemlje, među kojima više desetina žena, osoba starije životne dobi, kao i veći broj djece među kojima i djece starosti od 15 dana do 2 godine života.

Tužiteljstvo Bosansko-podrinjskog kantona nije podiglo niti jednu optužnicu za ratne zločine počinjene na području Goražda, iako je ovaj grad pod opsadom bio više od 1.300 dana.

Svjedok Nikola Livančić izjavio je da je bio kod kuće kada mu je javljeno za sukob, te da je odmah krenuo prema liniji.

Višković je sporazumom priznao krivicu po 20 točaka optužnice za progon bošnjačkog stanovništva ubojstvima, teškim oduzimanjem slobode i drugim nečovječnim djelima, koje je počinio kao pripadnik Vojne policije.

Srbijanski predsjednik nazvao je u petak "brutalnim lažima" tvrdnje svjedoka koji ga je teško optužio u sudskom procesu koji se vodi protiv predsjednika ratnog predsjedništva Gline Dušana Jovića.

Zikret Osmančević je izjavio da je u prosincu 1993. godine bio pripadnik 325. brdske brigade ABiH, te je sudjelovao u akciji u kojoj je čuvao liniju na teritoriji pod kontrolom HVO-a.

Poturović je naveo da su u akciji sudjelovali i pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te da su naišli na otpor, koji su "razbili" drugi dan i ušli u selo.

Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija sporim tempom nastavljaju kazneno gonjenje počinitelja ratnih zločin.

''Imate Križančevo selo gdje je ubijeno 69 ljudi, u Travniku je u jednome danu ubijeno 112 Hrvata, Buhine Kuće, zatim Briševo sa 67 ubijenih. Za Bugojno tražimo gdje su ti nestali'', rekao je hrvatski šef diplomacije.

Iz SDP-a BiH napominju kako izmjenama zakona nije utvrđena krivična odgovornost samo za negiranje genocida u Srebrenici, nego za negiranje ili veličanje svih ratnih zločina i zločinaca iz prošlosti.

Ovo je 16. akcija inicijative uz podršku CNA, a ukupan broj obilježenih mjesta stradanja ovom akcijom je dostigao brojku od 119.

U idealnom rješenju radilo bi se o zasebnom zakonu na državnom nivou, s obavezom usuglašavanja entitetskih propisa, a sankcije bi trebale pratiti standarde utvrđene u komparativnoj praksi i uključivati novčane i kazne zatvora.

Rajič je u proljeće 2019. proglašen krivim što je u kolovozu 1992. godine, kao pripadnik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), u kasarni “Bruno Bušić” u Dretelju nečovječno postupao prema civilnoj osobi koja je bila nezakonito zatvorena u tom logoru.

Mali broj je onih koji se suočavaju sa svojim djelima iz prošlosti.

Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih.

''Žrtve su više puta na to ukazivale, iz udruženja, imali smo primjedbu na sporost procesa procesuiranja osumnjičenih za ratne zločine.''

Nakon kriminalističke obrade u prostorijama SIPA-e osobe lišene slobode bit će u zakonskom roku predate Tužilaštvu BiH u dalju nadležnost.

Osumnjičeni se terete za zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Donjeg Vakufa, u proljeće i ljeto 1992. godine.

Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata BiH

Komentirajući posjetu Izetbegovića glavnom gradu Hrvatske, tvrde kako bošnjački narod i dalje smatra Hrvate neprijateljima Bosne i Hercegovine

Napomenuo je da je krajnji cilj da se okončaju najsloženiji, najkompleksniji predmeti do 2023. godine, te je izrazio nadu da će to sada biti i moguće.

Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnoj razini, zbog čega je i pripremljena Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na razinu entiteta.