Rezultati po tagu: Armija BiH

''Sumnjiče se da su kao pripadnici Armije RBiH, 18. rujna 1992. godine, za vrijeme oružanog sukoba u BiH, kršili pravila međunarodnog humanitarnog prava, prvenstveno odredbe Ženevskih konvencija, na području općine Gacko'', navodi se.

Presuda je od velike važnosti jer je potvrđeno kako je Armija BiH imala logore, a ne sabirne centre i da su logoraši prošli strašne torture, a određen broj njih je ubijen.

Predstavnici Udruženja informirali su člana Predsjedništva BiH da je u ovom trenutku Tužiteljstvo BiH pokrenulo više procesa protiv branitelja BiH, pripadnika Armije RBiH

Ramiz Dreković uhićen je jučer u Sarajevu zbog sumnje da je počinio ratni zločin 1995. godine na području Kalinovika.

Riječ je o prvostupanjskoj presudi na koju i Tužiteljstvo za ratne zločine i osuđena imaju pravo žalbe.

Kako je za Večernji list potvrdio izvor blizak istrazi, poznati su glavni osumnjičeni, osobe koje se sumnjiče za počinjene zločine.

Terete se za ubojstvo najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a iz Šafradina koji su se prethodno predali i položili oružje, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti, 22. 12. 1993. godine.

Tužiteljstvo će navode optužbe dokazivati pozivanjem 447 svjedoka i 6 stručnih vještaka te prilaganjem više od 1100 dokaznih materijala.

Komemoraciju, 23. listopada, u 11 sati, organizira Organizacijski odbor za obilježavanje 25. godišnjice ratnog zločina nad Bošnjacima Stupnog Dola i Vareša.

Muhamed Šišić osuđen je na osam godina zatvora, Tarik Šišić i Aziz Šuša na po pet godina a Emir Drakovac na 11 godina zatvora.

Minet Akeljić i Šaban Haskić su osuđeni na po sedam godina zatvora, Senad Bilal na osam, a Hazim Petković na pet.

Prvostupanjskom presudom Enes Ćurić osuđen je na pet, Ibrahim Demirović na deset godina, a Habib Čopelj na dvije godine zatvora, dok su istom presudom Samir Kreso i Mehmed Kaminić oslobođeni krivice.

Prema dostupnim podacima koje ima spomenuta udruga kroz 331 logor Armije prošlo više 14444 Hrvata - od toga su brojne žene, djeca. Zajedno su prošli ogromnu torturu, fizičku i psihičku, a brojni logoraši nikada nisu ugledali svijetlo slobode.

Bojadžić je proglašen krivim da je skupa sa drugim vojnikom Armije BiH počinio silovanje 1993. godine i za to mu je izrečena kazna zatvora od šest godina

Trojica su kao pripadnici Armije BiH u svibnju 1993. godine u Sarajevu izvršili silovanje maloljetnog civila srpske nacionalnosti.

''Prema tome, Armija BiH na današnji dan nije nikoga oslobađala, nego okrenula oružje protiv svojih suboraca. Nakon 'oslobođenja', na 'oslobođenom' teritoriju bili su osnivani logori za Hrvate...''

“To su bile te bosanske veličine, koji su stavili obranu države BiH ispred svog života”, rekao je uz ostalo Ministar za braniteljska pitanja u Vladi FBIH, Salko Bukvarević

HRS navodi kako su ''u ljeto 1992. velika većina 'oslobodioca' koji su koračali 'putevima pobjede', zajedno sa svojim vrhom iz Sarajeva, još uvijek vagali tko će pobijediti u sukobu, da mu se priklone''.

“Cilj te kampanje je, prije svega, da se relativiziraju dogovori srpske i hrvatske strane o podjeli Mostara i Hercegovine”, rekao je Špago, dodajući kako su jedinice Armije RBiH to osujetile.

"Istraga je još u tijeku i na ovom predmetu se intenzivno radi", izjavio je glasnogovornik Tužiteljstva.

Za zločin u Uzdolu Tužiteljstvo BiH tereti Buzu, bivšeg zapovjednika Samostalnog bataljona Prozor ABiH.

U priopćenju se navodi kako je ova osoba osumnjičena za kaznena djela zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv civilnog stanovništva, koja je počinio u svojstvu zapovjednika Interventne postrojbe Armije BiH.