Maria Mitchell – čuvena astronomkinja i zagovornica obrazovanja žena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Maria Mitchell jedan je od najsvjetlijih primjera učenjakinje koja je nadišla sputavajuće okvire svoga vremena, probivši se u svijetu kojim su dominirali muškarci.

Njezin se uspjeh utoliko više ističe jer je u 19. stoljeću bilo tako malo priznatih znanstvenica. Mogućnosti visokoškolskog obrazovanja za žene bile su neznatne, a njihov pristup znanstvenoistraživačkim ustanovama vrlo ograničen.

Maria Mitchell imala je sreću što se rodila u sredini koja joj pružala dobru priliku da njeguje i razvija svoj znanstveni dar. Na svijet je došla 1. kolovoza 1818. g. u Nantucketu na sjeveroistoku Sjedinjenih Država.

Mjesto je bilo poznato, danas prikladnije rečeno zloglasno, po kitolovu. Nantucketska je zajednica bila kvekerska. Kvekeri su promicali mir, ukidanje ropstva, jednaka prava za žene, obrazovanje i čovječno postupanje sa zatvorenicima i duševnim bolesnicima.

Upravo je gotovo jednakopravna uloga žena unutar zajednice bila jedno od najnaprednijih obilježja kvekerskog svjetonazora.

Marijin otac William Mitchell dobio je priliku studirati na Harvardu, ali je od toga odustao jer nije želio otići od svoje izabranice Lydije Coleman.

Vjenčali su se 1811. godine. Imali su desetero djece, od kojih je devetero doživjelo zrelost. Maria je bila najbistrija među njima, čitala je majci naglas romane, braću i sestre zabavljala je pričama, čak ih i mnogo napisavši, pomagala im s pisanjem i računanjem. Imala je izrazito živu maštu i silnu kreativnu energiju.

Na otoku je obitelj Mitchell bila poznata po bavljenju astronomijom. William je bio jedan od pionira astronomskog motrenja u Sjedinjenim Državama. U Nantucketu su naročito cijenili što je na temelju astronomskih promatranja i izračuna kalibrirao kronometre na brodovima kitolovcima prema stupnjevima duljine griničkog meridijana, što je pomorcima omogućavalo određivanje položaja na moru.

Od rane dobi Maria je pratila oca kad je odlazio na krov kuće, gdje su svake vedre noći motrili nebo, bilježili opažanja i računali relativne položaje zvijezda. Otac je imao vlastiti teleskop i podučavao ju je astronomiji, rano primijetivši njezin dar za matematiku.

Ona je osnove naučila iz knjiga, ali nije željela samo koristiti matematičke jednadžbe za izračun položaja zvijezda, nego ih zaista i razumjeti.

Budući da u Nantucketu još nije bilo općinske škole, William i Lydia vodili su brigu o obrazovanju svoje djece. Nisu ih samo ohrabrivali da uče, nego ih odgajali u ozračju neprestanog intelektualnog istraživanja.

Maria je kasnije pohađala Sjevernu osnovnu školu, prvu javnu školu u Nantucketu, kojoj je prvi ravnatelj bio upravo njezin otac, koji je nakon dvije godine utemeljio je vlastitu školu, gdje je ona bila i učenica i očeva pomoćnica.

Možda pod utjecajem knjiga koje je pročitala i misli s kojima se upoznala, Maria je počela preispitivati vlastitu vjeru, iako je cijeli život zadržala neke tipično kvekerske navike, poput jednostavne odjeće i osobne poniznosti.

Nedugo nakon što je njezin brat Andrew morao dati ostavku na mjesto u kvekerskoj skupštini jer se oženio nekvekerkom, Maria je 1843. g. sama napustila kvekerstvo i prešla na unitarijanstvo, koje joj je omogućavalo veću misaonu slobodu.

Maria se prepuštala istraživanju noćnog neba svaki put kad bi to atmosferske prilike dopuštale. Jedne listopadske noći 1847. g. otišla je na krov i počela uobičajeno sistematično pretraživati noćno nebo. U jednom trenutku opazila je mrljavu prugu svjetla za koju je znala da može samo biti komet. Smjesta je pohitala dolje ocu, koji je potvrdio otkriće.

Ubrzo je cijela američka astronomska zajednica oduševljeno brujala o Mariji Mitchell i njezinom kometu (čija je današnja oznaka C/1847 T1). Tadašnji rektor Harvarda se osobno zauzeo za to da Maria primi međunarodno priznanje, zlatnu kometnu medalju koju je dodjeljivao danski kralj za otkriće kometa teleskopom.

Opširnije u nadahnutom tekstu Hrvoja Gračanina kojeg prenosi VOX FEMINAE