Nova istraživanja donose iznenađujuće detalje o tome kako su naši preci u ledenom dobu koristili vatru za preživljavanje u ekstremnim uvjetima tog vremena. Iako je odavno poznato da je vatra bila ključna za grijanje i kuhanje, najnovije analize pružaju dublji uvid u vještine naših predaka.
Dokazi o ognjištima iz najhladnijeg perioda ledenog doba dugo su bili oskudni, zbog čega je ovaj period bio misterij za znanstvenike.
Međutim, istraživači iz Portugala i Austrije nedavno su objavili značajna otkrića temeljem analize tri ognjišta pronađena u Ukrajini, starih više od 20.000 godina.
Korištenjem savremenih metoda, poput mikrostratigrafije i kolorimetrije, otkrili su da su ta ognjišta bila izuzetno efikasna, s temperaturama višim od 600 stepeni Celzijusa.
Glavno gorivo za loženje vatre bilo je drvo, uglavnom smreka, ali su pronađeni i tragovi spaljenih kostiju i životinjske masti, što je dodatno povećavalo toplotu. Neke kosti pokazale su tragove izloženosti temperaturama višim od 650 stepeni, što izaziva pitanje da li su te kosti korištene kao gorivo ili su slučajno završile u vatri.
Iako su svi dokazi o ognjištima iz tog perioda rijetki, istraživanje pokazuje da su ljudi u ledenom dobu imali izuzetno razvijeno znanje o vatri i njenoj kontroli. Ipak, znanstvenici vjeruju da klimatske promjene i učestalo smrzavanje i otapanje tla mogu biti odgovorni za uništenje mnogih tragova.