Proljeće je na svome vrhuncu, a s njime se u prirodi pojavljuje sve veći broj gmazova. Na jednog ogromnog naišla je jučer žena na području Runovića kod Imotskog.
"Dalmatinski udav ili blavor? Što mislite? Slika snimljena u Runovićkom polju nije neke kvalitete, ali zmija je ogromna", poručili su ispod objave stranici Radio Imotskog.
Ljudi su u komentarima odmah istaknuli ni o blavoru ni udavu već o kravosasu.
"Pravi originalni kravosas. Baš ga je lipo vidit. Kod mene je jedan takav dugačak 2,75 metara. Uvijek je na istom području i ne boji se. Taj pojide pet miševa za jedno popodne", jedan je od zanimljivijih komentara.
Četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata) – u narodu često samo kravosas – smatra se najduljom europskom zmijom. Riječ je o posve neotrovnoj, mirnoj vrsti iz porodice zmija kravosa (Colubridae). Odrasle jedinke prosječno mjere 1,5 m, ali mogu narasti i do 2,4 – 2,6 m, zbog čega drže rekord duljine među europskim vrstama, piše Dalmacija Danas.
Boja odraslih varira od žućkastosmeđe do sivkaste, s jasno uočljive četiri uzdužne tamne pruge (dvije na svakom boku). Mladi imaju posve drugačiji, pjegasti uzorak koji s godinama prelazi u pruge. Glava je izdužena i blago šiljasta, oči tamne s okruglom zjenicom
Kravosas živi u mediteranskom pojasu jugoistočne Europe – obalna Hrvatska i otoci, Jadranska Slovenija, gotovo cijeli Balkan, mnogi grčki otoci te središnja i južna Italija. Najčešće ga nalazimo u mozaiku suhozida, makije, rubova šuma i napuštenih kamenih kuća; vrsni je penjač pa rado zalazi i na niska stabla ili u krošnje maslina.
Aktivan je uglavnom ujutro i predvečer. Plijen čini mali glodavci, ptice (i njihova jaja), gušteri pa čak i tek izlegle kornjače. Žrtvu svladava brzom snagom i kratkim stiskanjem tijela – prava „štakorica“ u smislu prirodne kontrole miševa.
Parenje se odvija u proljeće (travanj–svibanj). Ženka polaže 3 – 18 jaja u zaklonjene tople šupljine; mladunci se izlegu nakon 40 – 60 dana inkubacije, ljeti ili početkom rane jeseni.
Globalno je vrsta trenutačno kategorija LC – najmanje zabrinutosti (prethodno je bila NT – gotovo ugrožena), no lokalno trpi od gubitka staništa i ilegalnog izlovljavanja za tržište kućnih ljubimaca, pa je u Hrvatskoj i nekim susjednim zemljama zakonom zaštićena
Ime „kravosas“ dolazi iz pučke legende da navodno siše kravama mlijeko – posve neutemeljeno, ali ime je ostalo.
Unatoč impresivnoj veličini, mirna je i rado će pobjeći prije nego što napadne; ugrizi su iznimno rijetki i bezopasni (nema otrovnih zubi).
Zbog smanjenja populacija glodavaca smatra se itekako korisnom za poljoprivredu i skladišta hrane.