Zubi bi jednog dana mogli ponovno rasti
Ideja da izgubljeni zub jednog dana ponovno izraste bez implantata ili proteze donedavno je zvučala gotovo kao znanstvena fantastika. Danas više nije tako. Istraživanja u Južnoj Koreji i Japanu pokazuju da regenerativna stomatologija ozbiljno napreduje, iako još nismo došli do jednostavnog ''flastera'' koji bi ljudima vraćao cijele zube.
Južnokorejski znanstvenici sa Seoul National Universityja, Korea Universityja i povezanih istraživačkih centara objavili su ove godine rezultate rada s proteinom BMP-9. Pokazali su da BMP-9 snažno potiče stvaranje kosti i povezivanje kosti s implantatima te je u njihovim eksperimentima bio učinkovitiji od BMP-2, proteina koji se već koristi u regenerativnoj medicini. To bi moglo biti važno za buduće zahvate u dentalnoj kirurgiji i obnovi koštanog tkiva čeljusti.
Kako pokrenuti sam razvoj zuba
Druga linija istraživanja ide još dalje i pokušava ponovno pokrenuti sam proces razvoja zuba. Znanstvenici proučavaju signalne puteve BMP i Wnt, koji imaju ključnu ulogu u formiranju zuba još tijekom razvoja organizma.
Najdalje je zasad otišao japanski tim koji razvija terapiju usmjerenu na protein USAG-1. Taj protein prirodno koči BMP i Wnt signalizaciju, a eksperimenti na životinjama pokazali su da njegovo blokiranje može ponovno pokrenuti razvoj zaustavljenih zubnih zametaka i dovesti do stvaranja dodatnih zuba.
Projekt je u međuvremenu prerastao čistu laboratorijsku fazu. Razvijeno je humanizirano protutijelo TRG035 namijenjeno osobama koje se rode bez pojedinih zuba, a znanstveni rad objavljen ove godine govori već o pripremi kliničkih ispitivanja i metodama kojima bi se kod djece moglo pratiti stvaranje novih zubnih zametaka.
Regenerativna stomatologija
To ipak ne znači da će uskoro svatko kome ispadne zub jednostavno dobiti novi. Najrealniji prvi kandidati za ovakvu terapiju su osobe s kongenitalnom agenezijom zuba, odnosno one kojima se određeni zubi nikada nisu razvili. Noviji pregled znanstvenih istraživanja upozorava da uspjeh takve terapije ovisi o tome postoje li u čeljusti odgovarajući razvojni preduvjeti i zaustavljeni zubni zametci.
Regenerativna stomatologija napreduje i na drugim područjima. U kliničkim ispitivanjima već se koriste matične stanice i drugi biološki pristupi za obnovu tkiva uništenog parodontitisom, što pokazuje da se stomatologija postupno pomiče od pukog nadomještanja oštećenog tkiva prema njegovoj stvarnoj biološkoj obnovi.
Ono što zasad nije potvrđeno jest viralna tvrdnja da su južnokorejski znanstvenici napravili bioaktivni flaster s BMP-9 koji se stavlja u usta i za nekoliko tjedana izaziva rast potpuno novih zuba. U dostupnim znanstvenim radovima nema potvrde ni da takav flaster postoji niti da je BMP-9 na taj način već stvorio nove zube u pokusima na životinjama.
Drugim riječima, stvarna znanost iza viralne priče postoji i vrlo je uzbudljiva. Samo je još nekoliko velikih koraka udaljena od verzije u kojoj bi izgubljeni zub jednostavno ponovno narastao.
