Na sjednici Konferencije ministara nadležnih za zdravstvo u Bosni i Hercegovini, kojom je predsjedavala ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, donesena je važna odluka o formiranju operativnog tima za unaprijeđenje transplantacijske medicine u zemlji.
U operativni tim bit će uključeni predstavnici Ministarstva civilnih poslova BiH, entitetskih ministarstava zdravstva Federacije BiH i Republike Srpske te Odjela za zdravstvo Brčko distrikta. Zajednički cilj bit će jačanje koordinacije i uspostava učinkovitijeg sustava transplantacija u BiH.
Poseban naglasak stavljen je i na međunarodnu suradnju, poglavito s državama članicama Eurotransplanta, s ambicijom uključivanja BiH u ovu važnu europsku mrežu za razmjenu organa. Svi sudionici konferencije složili su se kako je razvoj transplantacijskog sustava moguć isključivo kroz zajednički rad svih nadležnih institucija.
Također, tijekom sjednice razgovaralo se o mogućnostima koje BiH ima kroz program EU4Health, vrijednosti 4,4 milijarde eura, kojim Europska unija pomaže državama korisnicama u jačanju zdravstvenih sustava, prevenciji bolesti i učinkovitijem odgovoru na zdravstvene krize.
Istaknuto je i zadovoljstvo zbog uspješnog povrata sredstava iz Globalne alijanse za cjepiva (GAVI), čime su dodatna sredstva vraćena u državni proračun BiH.
Uz ministricu Bošnjak, sjednici su prisustvovali i ministar zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske dr. Alen Šeranić, ministar zdravstva Federacije BiH dr. Nediljko Rimac te voditelj Odjela za zdravstvo Brčko distrikta Zoran Bulatović.
Svi nazočni ministri izrazili su spremnost za nastavak aktivne suradnje, naglasivši važnost zajedničkog pristupa u suočavanju sa zdravstvenim izazovima u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina već duže od deset godina nastoji uspostaviti funkcionalan i održiv transplantacijski sustav, no napredak je spor i isprekidan, uglavnom zbog:
BiH ima kompliciranu strukturu vlasti, s nadležnostima podijeljenima između države, entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) te Brčko distrikta. Zdravstvo je primarno entitetska nadležnost, zbog čega su često izostajale koordinirane akcije na državnoj razini, što je i jedan od razloga zašto BiH još nije član Eurotransplanta.
Transplantacijska medicina zahtijeva visoko specijalizirani kadar, dobro opremljene bolnice i uspostavljene protokole za prepoznavanje i prijavu donora, što u mnogim zdravstvenim ustanovama još uvijek nije dovoljno razvijeno.
Doniranje organa je i osjetljivo etičko i kulturno pitanje. Zbog nedovoljne informiranosti, ali i nepovjerenja u zdravstveni sustav, donorska kultura u BiH je slabo razvijena – broj potencijalnih donora je nizak, a i kad se prepozna mogućnost donacije, često izostane konkretna realizacija.
Iako BiH teži pristupanju Eurotransplantu, to traži ispunjavanje visokih tehničkih, pravnih i organizacijskih standarda – od zakonske regulative, preko tehničke opreme, do praćenja i izvještavanja o svakoj donaciji i transplantaciji. U tom smislu BiH još nije ispunila sve uvjete.
Do sada nije bilo konzistentne strategije ni kontinuiteta u vođenju transplantacijske politike. Pojedini pomaci napravljeni su zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca i privremenim projektima, ali bez političke volje na svim razinama, sustav se ne može razviti do razine koja bi omogućila pridruživanje Eurotransplantu.
