Svima je danas poznato da je dobro činiti dobro, no tu činjenicu dodatno podupiru i znanstvene činjenice o dobrobitima koje nam dobročinstvo donosi. Navodimo samo neke, a sigurni smo da ih ima još:
Studija iz 2013., koja se bavila povezanošću između volontiranja i hipertenzije, pokazala je da dobročinstvo značajno utječe na krvni tlak. Odrasli stariji od 50 godina koji su volontirali 4 sata tjedno imaju 40 posto manju vjerojatnost javljanja povišenoga krvnog tlaka 4 godine kasnije od onih koji ne volontiraju.
Kada činimo dobro, ponekad se stvara osjećaj euforije poznat kao tzv. „helper's high“ zbog lučenja endorfina u mozgu. Uz to, dobročinstvo stvara osjećaj zadovoljstva i zahvalnosti.
Nakon pregleda 40 istraživanja o utjecaju volontiranja na opće zdravlje i sreću, BMC Public Health Journal piše je da je volontiranje dobro za mentalno zdravlje. Pregledom istraživanja utvrđeno je da je volontiranje povezano s blagostanjem, zadovoljstvom životom i smanjenim stupnjem depresivnosti.
''Ljudi koji sudjeluju u dobrim djelima postaju s vremenom sretniji“, tvrdi dr. sc. Sonja Lyubomirsky, profesorica psihologije sa Sveučilišta Kalifornija u Riversideu. Istodobno je istraživač Stephen Post sa Sveučilišta Case Western Reserve School of Medicine zaključio da se značajno poboljšava zadovoljstvo životom, samorealiziranje te tjelesno zdravlje kada se dajemo nečemu.
Istraživanje objavljeno 2012. u časopisu Psychological Science pokazalo je da nas razmišljanje o vremenu u kojemu smo nekome pomogli potiče da želimo drugima pomoći ponovno. Zbog prisjećanja na prošla dobra djela osjećamo se nesebično i želimo pomoći više nego kada se prisjetimo situacija kada je nama netko pomogao. Zaključak je jednostavan: ako činimo dobro, činimo dobro i sebi i drugima i poželjet ćemo to učiniti ponovno.
