WHO upozorava Europu: Pred nama bi mogli biti smrtonosni tjedni vrućina

Sljedeći toplinski val već se formira iznad Atlantika, a Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da bi pred Europskom regijom mogli biti novi smrtonosni tjedni ekstremnih vrućina.

Planovi spašavaju živote

Portugal i južna Španjolska ovoga bi tjedna mogli dosegnuti 43 stupnja Celzijeva, Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju se za novi val vrućine, dok su dijelovi središnje Azije već izloženi temperaturama od oko 40 stupnjeva.

Zbog takvog razvoja događaja regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu dr. Hans Henri P. Kluge sazvao je hitan sastanak o ekstremnim vrućinama. Na sastanku su sudjelovali predstavnici 41 države članice WHO-a za Europu, Europske komisije i nekoliko organizacija civilnog društva.

S više od 130 sudionika, sastanak je pokazao da zemlje ekstremne vrućine sve ozbiljnije tretiraju kao javnozdravstvenu prijetnju, a ne samo kao vremensku pojavu. Glavno pitanje bilo je što se može naučiti iz aktualnog toplinskog vala i jesu li zemlje spremne za ono što slijedi.

Zaključci su, prema WHO-u, pokazali i stvaran napredak i nedostatke koji se više ne mogu ignorirati.

Planovi djelovanja za zaštitu zdravlja tijekom vrućina spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagirale su brzo, dobro koordinirale uključene službe i učinkovitije zaštitile stanovništvo.

Talijanski sustav praćenja smrtnosti, aktivan u 45 gradova, može donositeljima odluka dati gotovo stvarne podatke tijekom krize. Španjolska je izravno surađivala s medijima kako bi se poboljšalo informiranje javnosti o zdravstvenim rizicima vrućine.

Austrija je aktivirala ažurirani plan, provela propise o zaštiti radnika od vrućine i povezala nacionalne i regionalne koordinacijske strukture. U Belgiji je najviša razina upozorenja aktivirana tek drugi put od 2020. godine.

Francuska je pokazala kako koordinacija među sektorima može smanjiti pritisak na zdravstveni sustav i ojačati širi odgovor na vrućine. Sjeverna Makedonija surađivala je s timovima Crvenog križa i Crvenog polumjeseca kako bi se doprlo do osoba bez stalnog smještaja.

Ti su primjeri važni jer se mogu primijeniti i u drugim zemljama. Alati postoje, a dokazi su snažni. Kada su planovi izrađeni i testirani prije krize, oni spašavaju živote.

Velike praznine

Plan djelovanja za zaštitu zdravlja tijekom vrućina sustav je koji povezuje meteorološka rana upozorenja s javnozdravstvenim odgovorom, pripremom zdravstvenih službi za povećan pritisak, terenskim radom prema posebno ugroženim skupinama i koordinacijom među sektorima zdravstva, zaštite na radu, socijalne skrbi, stanovanja i urbanog planiranja.

Zemlje koje imaju funkcionalne planove unaprijed znaju tko je za što odgovoran, koje su skupine stanovništva najugroženije i pri kojem temperaturnom pragu se aktivira pojedina razina odgovora. Ta jasnoća, uspostavljena prije dolaska toplinskog vala, čini razliku između upravljanog odgovora i zakašnjele reakcije. Ona ujedno pomaže zdravstvenim sustavima da nastave funkcionirati bez preopterećenja hitnim slučajevima povezanima s vrućinom.

Najveći nedostatak je to što ni polovica država članica Europske regije nema nacionalni plan djelovanja za zaštitu zdravlja tijekom vrućina.

Zemlje su kao posebne probleme navele i to da mnogi ljudi ne prepoznaju osobni rizik, čak ni kada je aktivirano crveno upozorenje. Neke su zemlje upozorile na potrebu za većim brojem rashlađenih prostora i boljom informiranošću građana o tome gdje se oni nalaze, uključujući osobe bez doma.

Istaknuta je i potreba da zdravstvena infrastruktura postane otpornija na klimatske promjene. Pojedine zemlje i dalje se suočavaju s proceduralnim kašnjenjima pri službenom proglašenju toplinskih valova, što može usporiti javnozdravstvenu reakciju.

U cijeloj regiji osobe u ustanovama za dugotrajnu skrb, beskućnici i socijalno izolirane starije osobe i dalje nisu dosljedno obuhvaćeni mjerama zaštite.

WHO/Europa najavila je da će objediniti naučene lekcije i učiniti ih dostupnima svim 53 državama članicama. Organizacija pruža izravnu tehničku potporu nekoliko zemalja za hitne potrebe, a ostaje dostupna svakoj državi članici koja želi ojačati svoj plan djelovanja, poboljšati njegovu provedbu ili izgraditi međusektorske koordinacijske strukture koje omogućuju da planovi funkcioniraju u praksi.

Na sastanku je, kako je navedeno, postalo vidljivo i da zemlje počinju povezivati ključne aktere. Tijela za upravljanje krizama razgovaraju s timovima za zdravstvenu politiku, urbanisti su za istim stolom s javnozdravstvenim stručnjacima, a ministarstva okoliša razgovaraju s ministarstvima zdravstva.

Takva koordinacija unutar vlada, utemeljena na zajedničkom prepoznavanju ekstremnih vrućina kao prijetnje zdravstvenoj sigurnosti, a ne problema jednog sektora, ocijenjena je jednim od najvažnijih pomaka. Ipak, ona je neujednačena i treba je dodatno poticati.

Prema WHO-u, posao se sada odvija na dvije razine: treba popraviti ono što nije funkcioniralo proteklih tjedana prije dolaska novog toplinskog vala i istodobno graditi zdravstvene sustave koji ne samo da reagiraju na ekstremne vrućine, nego su za njih unaprijed spremni.