WHO upozorava: Toplinski valovi u Europi samo su "generalna proba" za ono što dolazi

Diljem Europe ljudi trenutačno imaju problema sa spavanjem. Hitne službe su preopterećene, a ambulante ruše rekorde. U Francuskoj je broj hitnih medicinskih poziva porastao i do 50 % u nekim gradovima.

U Londonu je prošlog tjedna zabilježen najveći broj poziva hitne pomoći koji ugrožavaju život u jednom danu otkako služba postoji. Sustav za praćenje smrtnosti u Španjolskoj već procjenjuje više od 300 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u samo nekoliko dana. Italija je u 24 sata prijavila pet smrtnih slučajeva.

Toplinski valovi više nisu rijetke pojave 

Europa se zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. Toplinski valovi više nisu rijetke "neobične" pojave.

Oni postaju redovne krize, sve su češći, jači i traju dulje. Svako ljeto u kojem se ne pripremimo za njih je ljeto koje plaćamo životima.

Ali evo što ulijeva nadu: prevencija djeluje. To znamo jer se može mjeriti. Procjene pokazuju da bi broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi 2023. godine bio oko 80% veći da nije bilo mjera prilagodbe koje su već uvedene.

Kod osoba starijih od 80 godina, smrtnost bi mogla biti i dvostruko veća. Planovi za toplinsku zaštitu zdravlja, rana upozorenja, rashladni prostori i kontakt s ranjivim skupinama nisu birokratske formalnosti.

To su mjere koje spašavaju živote i trebamo ih još više diljem Europe.

Što možete učiniti?

Ako nemate klima-uređaj savjeti su jednostavni i besplatni.

Držite rolete i zavjese zatvorenima tijekom dana kako biste zadržali toplinu vani. Otvarajte prozore noću kada temperature padnu. Pijte vodu prije nego što ožednite, ali izbjegavajte slatke, alkoholne i kofeinske napitke.

Izbjegavajte podnevno sunce. I provjerite kako su stariji susjedi i rodbina. Jedan telefonski poziv ništa ne košta, a može spasiti život.

Oko 60% hospitalizacija nakon hitnih intervencija tijekom ovog toplinskog vala uključuje osobe starije od 75 godina. Mnoge od tih hospitalizacija bile su mogle biti spriječene.

Što rade gradovi i vlade i što je još potrebno

Neke zemlje i gradovi već pokazuju kako izgleda pripremljenost. Barcelona je proširila mrežu klimatskih skloništa na više od 500 prostora ovog ljeta, knjižnice, centri za građane, parkovi, ljekarne.

Pariz je aktivirao registar za provjeru starijih i ranjivih građana te ograničio prodaju alkohola u javnosti kako bi se smanjio pritisak na hitne službe.

Italija je u nekim regijama uvela ograničenja rada na otvorenom tijekom najtoplijih sati dana, uz naknade kako radnici ne bi ostali bez prihoda. To su samo neki primjeri praktičnih mjera koje se mogu primijeniti svugdje u Europi.

Bolnice su također pod ogromnim pritiskom,  ne samo zbog povećanog broja pacijenata, nego i zbog same vrućine.

Sustavi hlađenja otkazuju. Medicinska oprema se pregrijava. Osoblje je iscrpljeno jer noću temperature ne padaju. Odjeli se opisuju kao neadekvatni za uvjete u kojima rade.

Što radi WHO/Europa

U ponedjeljak 6. srpnja sazvat će se nacionalni odbor zadužen za hitne situacije, okoliš i klimatske promjene iz svih država članica WHO-a na hitni sastanak.

Na dnevnom redu bit će jedno pitanje: što smo naučili iz ovog toplinskog vala, jesmo li spremni za sljedeći i kako WHO/Europa može dodatno pomoći?

Ovaj toplinski val je generalna proba. Ljeta koja dolaze bit će još teža. Više od polovice europskih zemalja još uvijek nema sveobuhvatan plan zaštite zdravlja od vrućina.

To se mora promijeniti, a nove smjernice WHO/Europe nude alate da se to učini odmah.

Držite se podalje od vrućine, rashladite dom, rashladite tijelo i ostanite hidrirani, te budite u kontaktu s ljudima oko sebe.