Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Budite oprezni

Stomačne infekcije haraju, bh. ambulante pune

Posljednjih nekoliko tjedana službe hitne pomoći širom BiH krcate su pacijentima koje je napao stomačni virus, za koji je karakteristično višednevno povraćanje, dijareja i povišena temperatura. U službama hitne pomoći kažu da je broj pacijenata veći i do 20 posto u odnosu na razdoblje od prije nekoliko mjeseci.

Kosana Stanetić, načelnica Službe obiteljske medicine u Domu zdravlja Banja Luka, potvrdila je da je povećan broj pacijenata sa stomačnim virusom i da je uzrok uglavnom loša osobna higijena u ljetnim mjesecima.

"Radi se uglavnom o crijevnim infekcijama, blažeg oblika, bitno je da nemamo težih slučajeva kao što je salmonela", istakla je Stanetićeva za Nezavisne.

Ove infekcije najčešće se dobiju zbog neredovnog pranja ruku i termički neobrađene hrane.

Dušan Pavlović, načelnik Hitne službe u Domu zdravlja Tuzla, kazao je da je broj pacijenata sa virozom stomačnog gripa veći između 15 i 20 posto: "To su infekcije karakteristične za ovo doba godine, kada su velike vrućine i kada građani svakodnevno borave na kupalištima i jedu hranu koju nose od kuće i koja čitav dan stoji u torbi na takvoj temperaturi."

On je naveo da se ove viroze mogu prenijeti konzumacijom lako kvarljivih namirnica, kao što je sladoled, slabo oprano voće i povrće, povećana konzumacija gaziranih i hladnih pića. "Virus se manifestira uglavnom dijarejom i povraćanjem i ponekad i visokom temperaturom, a traje dva do tri dana."

Igor Kapetanov, načelnik Službe hitne pomoći u Domu zdravlja Foča, kazao je da i u ovom području ima dosta prijava pacijenata sa virozama, koje liječnici uglavnom zovu bolest "prljavih ruku".

"Među najrizičnijim namirnicama je mljeveno meso, na primjer, zbog čega treba izbjegavati hamburgere, pljeskavice, ćevape i sličnu brzu hranu, jer se nakon njenog konzumiranja najlakše dobije ovaj virus", istakao je Kapetanov.

On je naveo da je također potrebno više pozornosti posvetiti adekvatnom čuvanju hrane u frižideru kao i termičkoj obradi hrane. "Opće poznata stvar je da se hrana u ovim ljetnim mjesecima lako kvari i da se ili mora baciti ili odmah sačuvati u frižideru. Pored toga više pozornosti se mora posvetiti higijeni, redovno prati ruke, toplom vodom i sapunom."

Jelena Ravlija, glavni federalni epidemiolog, upozorila je građane da je najbolje preventivno djelovati na sprečavanju pojave ovih bolesti.

"Dobra osobna higijena jedna je od najvažnijih prepreka pojavi zaraznih, a i drugih bolesti među ljudima, a nasuprot tome, neodržavanje osobne higijene može dovesti do pojave zaraznih bolesti kao što su obična prehlada, gripu, infektivni proljevi, zarazna žutica i druge crijevne zaraze, kao i pojavu kožnih bolesti, gljivičnih infekcija, svraba, tjelesnih nametnika, ušiju", objašnjava Ravlija.