Profesorica o salmoneli u povrću: Problem je u pakiranim salatama

Pranje voća i povrća ne može pouzdano ukloniti salmonelu, a do kontaminacije može doći tijekom uzgoja, prijevoza, obrade i skladištenja namirnica, upozorila je Verica Dragović Uzelac, profesorica i dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.

Nakon što je salmonela pronađena u rajčicama iz Italije, otvorila su se pitanja o sigurnosti svježeg voća i povrća, posebno unaprijed pakiranih salata i namirnica koje se konzumiraju sirove.

Gostujući na RTL-u, Dragović Uzelac objasnila je kako su slučajevi salmonele u voću i povrću rjeđi nego u namirnicama životinjskog podrijetla, ali mogućnost zaraze postoji.

"Ovo je možda izolirani slučaj, ali realno može bilo koja vrsta voća ili povrća biti zaražena salmonelom", rekla je.

Kontaminacija moguća od uzgoja do skladištenja

Prema njezinim riječima, teško je utvrditi u kojoj fazi najčešće dolazi do kontaminacije. Uzrok može biti zagađena voda tijekom uzgoja, ali i neodgovarajući higijenski uvjeti tijekom prijevoza i kasnije obrade.

"Kada se sirovina već ubere, može doći do kontaminacije u samom prijevozu ako prijevozna sredstva nisu dovoljno očišćena. Može doći i kasnije, u bilo kojoj fazi obrade namirnice, tijekom pranja ili skladištenja", pojasnila je.

Naglasila je važnost dobre proizvođačke i higijenske prakse te primjene sustava kontrole sigurnosti hrane poput HACCP-a.

Slučaj kontaminiranih rajčica ocijenila je izoliranim te istaknula kako takve situacije nisu česte kod svježeg voća i povrća.

Zašto su pakirane salate posebno osjetljive?

Govoreći o unaprijed opranim i pakiranim salatama, koje pripadaju skupini minimalno prerađenog voća i povrća, Dragović Uzelac upozorila je na uvjete koji mogu pogodovati razvoju mikroorganizama.

"Problem je u tome što u tako zapakiranim salatama ili voću imate dosta visok udio vlage, a salmonela, kao i druge vrste mikroorganizama, trebaju određene optimalne uvjete za rast. To je najčešće visok udio vlage", objasnila je.

Dodala je kako salmonela može rasti u uvjetima s kisikom i bez njega.

Među vrstama povrća kod kojih može lakše doći do kontaminacije izdvojila je blitvu, špinat i drugo lisnato povrće.

Razlog je velika površina listova na kojoj se mikroorganizmi mogu zadržati, ali i činjenica da takvo povrće raste u zemlji, zbog čega kontaminacija može potjecati iz tla.

Može li pranje ukloniti salmonelu?

Dragović Uzelac upozorila je kako uobičajeno pranje voća i povrća nije dovoljno za potpuno uklanjanje salmonele.

"Samo pranje realno ne može inaktivirati salmonelu kao mikroorganizam. Salmonelu možete inaktivirati termičkom obradom", istaknula je.

Pojasnila je kako pranje može smanjiti ukupnu količinu mikroorganizama, ali ne predstavlja pouzdanu zaštitu od zaraze salmonelom.

Prema njezinim riječima, ni korištenje octa ili sode bikarbone ne može zajamčiti uklanjanje bakterije s kontaminiranih namirnica.

"Ako je neka namirnica kontaminirana salmonelom i ako ste je vi konzumirali, to pranje će samo ublažiti, ali će se simptomi vjerojatno pojaviti", rekla je.

Opasnost od prijenosa bakterije u kuhinji

Posebno je upozorila na križnu kontaminaciju, odnosno mogućnost prijenosa bakterije s jedne namirnice na drugu tijekom pripreme hrane.

Ako se nožem ili daskom za rezanje obrađuje kontaminirana namirnica, salmonela se može prenijeti i na drugu hranu.

Naglasila je kako su preventivne mjere tijekom uzgoja, prijevoza i obrade voća i povrća važnije za sprječavanje kontaminacije od pokušaja uklanjanja bakterije pranjem.

"Puno više koristi ima od preventivnih mjera koje se koriste pri samom uzgoju, a i kasnije u postupanju s voćem i povrćem", zaključila je Dragović Uzelac.