Stručnjaci često naglašavaju važnost vrste hrane koju konzumiramo, no brzina kojom jedemo također igra veliku ulogu.
Brza konzumacija hrane može biti rizična – primjerice, veća je šansa da će vam se hrana "zaglaviti" ili da ćete pojesti više nego što vam stvarno treba, jer vaš mozak još nije stigao registrirati sitost.
U nastavku donosimo nekoliko savjeta stručnjaka kako usporiti i pristupiti hrani pažljivije.
Ako redovito završavate doručak, ručak ili večeru u manje od 20 do 30 minuta, jedete prebrzo.
"Tijelu treba otprilike 20 minuta da želudac putem hormonalnih signala obavijesti mozak da je pun", pojašnjava dr. Leslie Heinberg iz Centra za bihevioralno zdravlje pri klinici Cleveland. "Kad ljudi jedu brzo, lako mogu propustiti te signale i prijeći granicu sitosti."
Osobe koje jedu brzo često progutaju više zraka, što može uzrokovati nadutost ili probavne smetnje, kaže Heinberg.
Nedovoljno žvakanje također može otežati probavu, zbog čega tijelo ne uspijeva probaviti sve nutrijente. Neprožvakani komadi hrane mogu se čak zaglaviti u jednjaku.
Istraživanja su pokazala da osobe koje jedu brzo imaju viši rizik od pretilosti, dok su oni koji jedu sporije manje skloni debljanju.
Za početak – ugasite televizor i odložite mobitel.
"Ako jedete dok gledate TV, nećete biti svjesni količine hrane koje pojedete. "Kada radimo druge stvari dok jedemo, jedemo manje svjesno. A to nas često vodi do toga da pojedemo više nego što smo namjeravali."
Ljudi koji se fokusiraju samo na jelo, kaže Heinberg, više uživaju u hrani i jedu manje.
Iako je tempokonzumacije hrane često duboko ukorijenjena navika, promjena je moguća. Heinberg predlaže da probate jesti nedominantnom rukom, koristiti drugačiji pribor (npr. štapiće za jelo), ili namjerno uzeti pauzu za gutljaj vode kad ste pojeli pola tanjura.
Ako imate užurban dan, možda ćete morati ručati na sastanku ili pojesti međuobrok dok obavljate zadatke. No Sarah Berry, glavna znanstvenica britanske nutricionističke tvrtke ZOE, savjetuje da kad god je moguće, "budete svjesni okusa i teksture hrane."
"Ako nismo u potpunosti prisutni, lako je jesti brzo i ne primijetiti koliko smo zapravo pojeli", upozorava Berry, piše AP News.
Jedan od najjednostavnijih trikova za usporavanje je – žvakati više puta, kaže Helen McCarthy, klinička psihologinja i članica Britanskog psihološkog društva.
"Ako svaki zalogaj prožvačete malo duže, to će automatski usporiti tempo konzumacije hrane", objašnjava McCarthy.
I vrsta hrane koju jedemo igra ulogu – puno je lakše brzo pojesti ultraprerađenu ili brzu hranu, jer ima mekšu teksturu i zahtijeva manje žvakanja.
"Teško je pojesti povrće ili proteine istom brzinom kao nešto prerađeno što gotovo klizi niz grlo", kaže McCarthy.
Jedna od njezinih pacijentica, koja je svake večeri znala pojesti cijelu vrećicu čipsa, imala je neočekivanu reakciju kad je počela jesti sporije i žvakati svaki čips posebno – opisala je da joj je to bilo "kao da ima puna usta ljepljive kemije".
"Odjednom joj čips više nije bio ukusan", prisjetila se McCarthy.
