Australija je odlučila zabraniti osobama mlađim od 16 godina pristup društvenim mrežama, a nova istraživanja pokazuju da većina odraslih u Njemačkoj podržava sličan potez. Međutim, postoje i suprotstavljeni glasovi.
Prema anketi koju je proveo institut YouGov, više od 70% ispitanika u Njemačkoj podržava postavljanje minimalne starosne granice za tinejdžere na društvenim mrežama. Točnije, 57% ispitanika želi da minimalna starosna granica bude 16 godina, dok 16% smatra da bi mladi trebali moći koristiti društvene mreže tek kad postanu punoljetni.
S druge strane, 15% ispitanika protivi se bilo kakvim ograničenjima pristupa društvenim mrežama, dok je 11% ispitanika bilo neodlučno. Anketu je između 13. i 16. lipnja ispunilo 2.018 građana, uključujući više od četvrtine ispitanika starijih od 55 godina.
Najveću podršku za ograničenje pristupa mrežama iskazali su ispitanici u dobi između 35 i 44 godine (80%), a slijede oni između 25 i 34 godine (79%). Grupa od 18 do 24 godine pružila je najslabiju, ali i dalje većinsku podršku (60%).
Ova tema izaziva žučne rasprave u Njemačkoj. Nacionalni savez učitelja protivi se ideji o postavljanju zakonske starosne granice. Predsjednik saveza, Štefan Dil, izjavio je da je takav prijedlog "nerealni i besmisleni" te da mreže predstavljaju "dio stvarnosti u kojoj mladi moraju naučiti kako se snaći".
Protiv ograničavanja pristupa društvenim mrežama izjasnila se i ministarka obrazovanja Karin Prien, napominjući da je ipak potrebna bolja zaštita djece na mrežama. S druge strane, demohrišćanski političari, premijer pokrajine Šlezvig-Holštajn Daniel Günther i ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul, glasno podržavaju uvođenje starosne granice.
Iako platforme poput Instagrama i TikToka postavljaju minimalnu starosnu granicu od 13 godina za otvaranje naloga, nedostatak provjera točnosti prijava i verifikacije starosti ostavlja prostora za zloupotrebe.
Istraživanje YouGov-a također je pokazalo da troje od pet ispitanika nije upoznato s mehanizmima zaštite djece na društvenim mrežama, a 61% ih smatra da su postojeći mehanizmi "uglavnom" ili "potpuno" neadekvatni. Samo 3% ispitanika smatra da su trenutačni mehanizmi zaštite "sasvim adekvatni".
