Bolovi u vratu, čeljusti i glavobolja ujutro: Kako prepoznati znakove bruksizma

Mnogi ljudi godinama žive s bruksizmom, a da toga uopće nisu svjesni. Ujutro se bude s glavoboljom, osjećajem napetosti u licu, ukočenom čeljusti ili bolovima u vratu, no uzrok tegoba najčešće pripisuju stresu, lošem jastuku ili umoru.

Tek kada stomatolog primijeti neuobičajeno trošenje zuba, pukotine na caklini ili oštećene ispune i krunice, postaje jasno da je riječ o stanju koje se možda razvija već godinama.

Bruksizam je poremećaj kod kojeg osoba nesvjesno stišće, struže ili škripi zubima koristeći mišiće čeljusti. Može se pojaviti tijekom spavanja, kada govorimo o noćnom bruksizmu, ali i tijekom budnog stanja.

Kod nekih ljudi zahvaćeni su svi zubi, dok drugi najviše opterećuju prednje zube. Iako se često smatra bezazlenom navikom, stručnjaci danas upozoravaju da dugotrajni bruksizam može dovesti do ozbiljnih problema sa zubima, čeljusnim zglobovima, kvalitetom sna pa čak i općim zdravljem.

Posljednjih godina bruksizam se sve manje promatra kao isključivo stomatološki problem. Sve više istraživanja pokazuje da je riječ o složenom poremećaju u kojem sudjeluju psihološki čimbenici, živčani sustav i mehanizmi povezani sa spavanjem.

Povezanost s apnejom u snu

Dugo se vjerovalo da je glavni uzrok bruksizma loš položaj zuba ili nepravilni zagriz. Danas se zna da je stvar mnogo složenija.

Prema podacima klinike Mayo, budni bruksizam često je povezan s emocijama poput anksioznosti, stresa, frustracije, ljutnje ili napetosti.

Kod nekih ljudi razvija se kao nesvjesna navika tijekom rada, vožnje automobila, čitanja ili dugotrajne koncentracije.

Kod noćnog bruksizma situacija je drugačija. Smatra se da je riječ o poremećaju pokreta povezanim sa spavanjem, odnosno aktivnosti koja se javlja tijekom kratkih promjena dubine sna ili buđenja kojih osoba često nije svjesna.

Zanimljivo je da brojna istraživanja pokazuju kako ljudi koji noću škripe zubima češće hrču i imaju veći rizik za razvoj poremećaja spavanja, osobito opstruktivne apneje u snu.

Opstruktivna apneja u snu

Opstruktivna apneja u snu stanje je kod kojeg tijekom noći dolazi do ponavljanih prekida disanja. Takvi prekidi mogu trajati nekoliko sekundi, a ponekad se ponavljaju desecima ili čak stotinama puta tijekom jedne noći.

Posljedica je slabija opskrba organizma kisikom te povećan rizik od povišenog krvnog tlaka, srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa.

Sustavni pregled objavljen 2025. godine sugerira da se kod dijela bolesnika epizode škripanja zubima pojavljuju neposredno nakon kratkih prekida disanja tijekom sna, premda znanstvenici upozoravaju da još nije potpuno razjašnjeno radi li se o izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi ili o poremećajima koji dijele zajedničke mehanizme.

Zbog toga stručnjaci danas savjetuju da osobe koje uz škripanje zubima imaju glasno hrkanje, česta noćna buđenja, jutarnji umor ili pretjeranu dnevnu pospanost razmotre obradu u centru za medicinu spavanja.

Koliko je bruksizam zapravo čest problem

Iako mnogi vjeruju da je riječ o rijetkom problemu, istraživanja pokazuju suprotno. Velika nizozemska studija objavljena u časopisu Journal of Oral Rehabilitation pokazala je da oko 16,5 posto odraslih osoba prijavljuje simptome bruksizma tijekom spavanja, dok oko pet posto ima budni bruksizam.

Još zanimljiviji rezultati objavljeni su 2024. godine u velikoj međunarodnoj analizi koja je obuhvatila desetke istraživanja iz različitih zemalja. Autori procjenjuju da bi čak svaka četvrta osoba tijekom života mogla razviti neki oblik bruksizma.

Bruksizam se može pojaviti u svim životnim dobima. Kod djece je vrlo čest i često spontano nestaje tijekom odrastanja, dok kod odraslih može postati kroničan problem.

Simptomi koje ljudi često zanemaruju

Mnogi oboljeli nikada ne čuju zvuk vlastitog škripanja zubima. Ponekad ga prvi primijeti partner, a ponekad stomatolog tijekom rutinskog pregleda.

Najčešći simptomi uključuju jutarnje glavobolje, bolove u sljepoočnicama, bol u vratu, osjetljivost zuba, bolove u čeljusnim mišićima te osjećaj umora ili napetosti u licu nakon buđenja.

Neki ljudi razvijaju osjećaj boli u ušima iako nema znakova infekcije. Drugi primijete da im se čeljust teže otvara ili zatvara, a kod težih oblika mogu nastati pukotine na zubima, trošenje cakline, klimanje zuba i oštećenje postojećih krunica ili ispuna.

Upravo zbog toga stomatolozi često prvi postavljaju sumnju na bruksizam.

Stres i anksioznost imaju važnu ulogu

Jedna od najdosljednijih spoznaja u znanstvenoj literaturi povezanost je bruksizma s psihološkim opterećenjem. Metaanaliza objavljena u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health pokazala je značajnu povezanost između stresa i razvoja bruksizma.

Druga novija analiza objavljena 2025. godine također je zaključila da osobe s višom razinom anksioznosti i psihološkog stresa češće razvijaju simptome bruksizma.

To ne znači da svaka osoba pod stresom razvije bruksizam, ali kronična napetost očito povećava vjerojatnost pojave ovog poremećaja.

No, bruksizam nije uvijek posljedica stresa.

Povećani rizik zabilježen je kod osoba koje uzimaju određene antidepresive, kod osoba s ADHD-om, epilepsijom, neurološkim poremećajima te gastroezofagealnom refluksnom bolešću (GERB).

Pušenje, konzumacija alkohola i veće količine kofeina također se smatraju čimbenicima koji mogu pogoršati simptome.

U pojedinim slučajevima bruksizam se može pojaviti i nakon promjene terapije ili prestanka uzimanja određenih lijekova.

Što se događa ako se problem ne liječi?

Većina osoba s blagim oblikom bruksizma neće razviti ozbiljne komplikacije. Međutim, kod težih slučajeva posljedice mogu biti značajne.

Najpoznatija je komplikacija poremećaj temporomandibularnog zgloba (TMZ), koji može uzrokovati kroničnu bol, škljocanje čeljusti i ograničeno otvaranje usta.

S vremenom se mogu razviti ozbiljna oštećenja zuba, pucanje ispuna i krunica, povećana osjetljivost zuba pa čak i njihov gubitak.

Neki stručnjaci upozoravaju da dugotrajni bruksizam može pridonijeti i kroničnim glavoboljama te bolovima u vratu i ramenima, što dodatno smanjuje kvalitetu života.

Međutim, ne postoji univerzalni lijek koji uklanja bruksizam kod svih osoba.

Najčešće se koriste individualno izrađene udlage koje štite zube tijekom spavanja i smanjuju njihovo daljnje trošenje.

Ako postoji sumnja na apneju u snu ili drugi poremećaj spavanja, važno je liječiti osnovni problem. Kod osoba kod kojih stres igra važnu ulogu preporučuju se tehnike opuštanja, redovita tjelesna aktivnost, psihološka podrška ili drugi oblici upravljanja stresom.

U određenim slučajevima koriste se fizikalna terapija čeljusnih mišića, lijekovi za opuštanje mišića ili injekcije botulinum toksina, premda stručnjaci naglašavaju da botoks nije prvi izbor liječenja.

Znakovi upozorenja

Bruksizam se često razvija polako i neprimjetno. Upravo zato mnogi ljudi godinama ne znaju da imaju problem sve dok ne nastanu trajna oštećenja zuba ili kronične glavobolje.

Ako se redovito budite s napetom čeljusti, osjećate bol u području sljepoočnica, primjećujete istrošene zube ili vam partner govori da tijekom noći škripite zubima, vrijedi potražiti savjet stomatologa. Ono što se na prvi pogled čini kao bezazlena navika ponekad može biti znak kroničnog stresa ili poremećaja spavanja koji zahtijeva ozbiljniju pozornost.