Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Kategorije i zakon

Što sve podrazumijeva seksualno uznemiravanje

Seksualno uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje, seksualno prirode koje ne mora uključivati fizički dodir, te da to najčešće vrše osobe koje imaju moć.

Nejra Valjan, istraživačica Atlantske inicijative, govoreći u na N1, kazala je da je svaki oblik seksualnog nasilja normiran zakonima u BiH, te da je široka kategorija koja ne uključuje seksualno uznemiravanje, već i silovanje, bludne radnje, trgovinu ženama i druga kaznena djela.

''Prateći svjedočanstva žena u grupi 'Nisam tražila' stiče se dojam da su to najčešće seksualna uznemiravanje i silovanja. Seksualno uznemiravanje je najčešći oblik seksualnog nasilja koji se najviše tolerira, ne samo u BiH nego i drugim državama svijeta. Seksualno uznemiravanje je kazneno djelo koje je normirano zakonom o ravnopravnosti spolova još 2003. godine, zatim Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, kaznenim zakonom Republike Srpske, zakonoma u radu oba entiteta, i u RS-u i u Federaciji BiH, i ono se, iako je normirano zakonima, ustvari u potpunosti doživljava kao normalno i svakodnevno ponašanje'', istaknula je Valjan.

Pojasnila je i da je seksualno uznemiravanje svako neželjeno ponašanje, seksualno prirode koje ne mora uključivati fizički dodir, te da to najčešće vrše osobe koje imaju moć. Na primjer šef na poslu, profesori i asistenti nad studentima… I upravo žrtva će se teško odlučiti na prijavu.

Napomenula je i da je prošlo 18 godina od usvajanja Zakona o ravnopravnosti spolova, a da svega 10 presuda ima seksualnog uznemiravanja, što govori o nerazvijenoj sudskoj praksi.

''Predviđene su zatvorske kazne i prekršajne kazne za pravna lica koja ne spriječe da se seksualno uznemiravanje događa. Do tri godine su kazne'', dodala je sugovornica.

Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine, pojasnila je zašto zovemo seksualno zlostavljanje, a ne zovemo silovanje.

''Upravo činjenica da seksualno zlostavljanje uključuje niz radnji za razliku od silovanja samo jednog akta je taj koncept koliko je trebalo zalaganja da se silovanje u ratu tretira kao ratni zločin. Nismo naučili lekcije. Zakon o žrtvama torture nije samo zakon o žrtvama torture iz rata i veoma je važno da taj zakonski okvir u cjelini se unaprijedi'', istaknula je Džumhur.

Kazala je i da sada imamo ispovijesti sa jedne vremenske distance, jer kada se govori o pitanju utvrđivanja odgovornosti, uvijek govorimo o vremenu izvršenja određenih dijela i da li su nastupili rokovi zastare.

''Malo sam analizirala kaznene zakone. Ni tu nismo jednaki na razini entiteta. Kada govorimo o kaznenoj politici na nivou seksualnog zlostavljanja, moram reći da je u propisanoj formi veoma niska, a u onom dijelu primjene, određene analize pokazuju da se daju blaže kazne, čak se ide na opravdanje – obiteljski čovjek itd.'', rekala je Džumhur.

Valjan je istaknula da ne trebamo sad sav pritisak stavljati na žrtve da izađu i prijave već odgovornost trebamo podijeliti na društvo i na institucije.

''Kada govorimo o društvu mi glasno i jasno trebamo da osudimo svaki vid seksualnog nasilja, a s druge strane pravosuđe mora dati jasnu poruku da imamo nultu stopu tolerancije na svaki oblik seksualnog nasilja, izrcanjem srazmjernih i primjerenih kazni'', zaključila je Valjan.

POVEZANO