Na današnji dan su nizozemske zemlje proglasile nezavisnost od Španjolske

Na današnji dan prije 445 godina, 26. srpnja 1581. nizozemske habsburške provincije proglasile su nezavisnost od Španjolske potpisivanjem dokumenta zvanog Isprava o napuštanju (niz. Plakkaat van Verlatinghe).

Njome su Nizozemski generalni staleži sve službenike u nizozemskim zemljama oslobodili obveze poštivanja zakletve prema njihovom dotadašnjem vladaru, španjolskom kralju Filipu II. iz dinastije Habsburg.

Protiv španjolske vlasti istupilo je sedam sjevernih provincija (Holandija, Zeeland, Utrecht, Gelderland, Overisel, Frizija i Hronongen) koje su još 1579. sklopile Utrechtski savez pod vodstvom Vilima Oranskog.

Nizozemci su branili svoju slobodu i protestantsku (kalvinističku) vjeru od katoličke Španjolske.

U potrazi za vlastitim monarhom

Autori Isprave o napuštanju u njenoj su preambuli pokušali argumentirati razloge za takvo oslobađanje, a pretpostavlja se da je tekst te preambule mogao kasnije poslužiti autorima Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država iz 1776. godine.

Nizozemski su staleži pokušavali pronaći odgovarajućeg monarha koji bi umjesto španjolskog kralja Filipa II. bio postavljen na čelo svih nizozemskih pokrajina. Isprva je izbor pao na vojvodu od Anjoua, mlađeg brata tadašnjeg francuskog kralja Henrika III. iz dinastije Capet-Valois.

Međutim, taj se vojvoda, kojem je bilo samo dvadesetak godina, pokazao lošim izborom zbog agresivnih francuskih metoda. Zatim je umjesto njega odabran knez Vilim Oranski, no on je ubijen u atentatu prije nego je dogovor mogao biti realiziran.

Guvernerom je tada postao Robert Dudley, dvorjanin engleske kraljice Elizabete I., no i on se pokazao neadekvatnim izborom. Na kraju su nizozemske provincije same preuzele suverenitet, čime je formirana svojevrsna republika.

Španjolci se vlasti nad pobunjenim provincijama nisu olako odrekli pa je izbio rat koji se s prekidima vodio do 1648. godinekada je Westfalskim mirom potvrđena podjela Nizozemske na sjeverne provincije nazvane Republika Ujedinjene Nizozemske i južne koje stvaraju španjolsku Nizozemsku (iz kojih je kasnije nastala Belgija).

Povijest Nizozemske ekspanzije

Tijekom cijele svoje povijesti Nizozemci su bili upućeni na more. Najprije su morali isušiti nizinsko tlo koje leži ispod Sjevernog mora i zaštititi ga od poplava.

Tijekom 13. stoljeća Nizozemci su počeli isušivati tlo prekriveno Sjevernim morem gradeći niz rovova i odvodnih kanala. Nizozemski graditelji postali su tako dobri u projektiranju odvodnih kanala da su zbog toga bili vrlo traženi u cijeloj Europi.

Godine 1556. Nizozemska je postala dijelom španjolskog ogranka Habsburškog Carstva.

Nakon što je nezavisnost od Španjolske konačno dogovorena 1648. godine, počinje samostalni put nizozemske monarhije.

Po oslobođenju od španjolske vlasti, Nizozemska razvija snažnu pomorsku trgovinu u europskim morima i s prekomorskim zemljama, osniva kolonije i ometa portugalsku trgovinu na Dalekom istoku.

U kratkom razdoblju, 1603. – 1610. godine Nizozemci su istjerali Portugalce sa Šri Lanke i Molučkih otoka, osnovali skladišta i trgovinske postaje u perzijskom zaljevu, Indiji, Malajskom arhipelagu i na Taiwanu.

Kao središte nizozemskog kolonijalnog carstva, Jan Coen, generalni guverner Nizozemskih istočnih Indija gradi 1619. godine Bataviju (današnja Jakarta).

Nizozemci su napadali portugalske posjede na obali Istočne Afrike, osnovali naselja u Zapadnoj Africi, na Zlatnoj Obali, zauzeli Luandu, a 1652. godine su se naselili i utvrdili na Rtu Dobre Nade.

U Sjevernoj Americi su osnovali koloniju Novu Nizozemsku na rijekama Delaware i Hudson, s glavnim gradom Novim Amsterdamom, današnjim New Yorkom. U Brazilu su osnovali koloniju novu Holandiju.

Nizozemska trgovačka i kolonijalna ekspanzija dovela je do izgradnje velike mornarice i do brojnih ratova za pomorsku prevlast. Nizozemska je u prvoj polovici 17.stoljeća zauzela vodeći položaj u svjetskoj pomorskoj trgovini.

Njene trgovačke rute su se protezale od Japana do Nizozemske, a zahvaljujući plovnim rijekama (Meuse, Rajna) njena trgovina je dopirala duboko u Europu.

OPŠIRNIJE