Veliki zaokret u CERN-u: Više od 2.200 računala prelazi na Debian Linux

Europska organizacija za nuklearna istraživanja CERN, poznata prije svega po Velikom hadronskom sudaraču (LHC), provodi značajnu promjenu u svojoj računalnoj infrastrukturi. Više od 2.200 industrijskih i ugrađenih računala koja sudjeluju u upravljanju akceleratorima trebalo bi do kraja 2026. prijeći na Debian 13.

Promjena je posebno zanimljiva Linux zajednici jer je CERN desetljećima bio snažno vezan uz distribucije iz Red Hatova ekosustava. Organizacija je svojedobno sudjelovala u održavanju Scientific Linuxa, distribucije izvedene iz Red Hat Enterprise Linuxa (RHEL), a 2015. prešla je na CentOS.

Nakon još približno desetljeća korištenja CentOS-a, za dio infrastrukture sada je odabran Debian.

Stari hardver presudio

CERN-ovi inženjeri razmatrali su i CentOS Stream kao prirodan nastavak dosadašnjeg sustava. Međutim, jedan od ključnih problema bila je odluka vezana uz procesorsku arhitekturu x86-64-v2, koja bi značila napuštanje podrške za dio starijeg hardvera.

U CERN-u industrijska i ugrađena računala mogu imati znatno dulji životni vijek od uobičajenih osobnih računala. U ranijoj CERN-ovoj tehničkoj dokumentaciji navodi se kako je upravo Red Hatov plan ukidanja podrške za starije mikroprocesore snažno utjecao na strategiju za ugrađene sustave, čiji je očekivani životni vijek procesora oko 15 godina. Debian je odabran kao alternativa koja CERN-u daje veću fleksibilnost pri nadogradnjama.

Prema Phoronixu, CERN-ovi stručnjaci taj su potez opisivali i kao odgovor na svojevrsno "prisilno zastarijevanje" još funkcionalnog hardvera.

Debian nije preuzeo cijeli CERN

Važna je, međutim, razlika: CERN ne napušta u potpunosti Red Hatov ekosustav.

Migracija na Debian usmjerena je na tzv. Accelerator Front-End Systems, odnosno industrijska računala neposredno povezana s upravljanjem akceleratorima. CERN na svojoj službenoj Linux stranici izričito navodi da Debian trenutačno nije podržana distribucija za korisnička stolna i prijenosna računala niti za sustave u podatkovnim centrima.

Drugim riječima, Debian 13 dobiva vrlo važnu ulogu u CERN-u, ali RHEL i AlmaLinux ostaju dio njegove računalne infrastrukture.

Ni prelazak na Debian nije bez problema

CERN-ovi inženjeri tijekom migracije naišli su i na nedostatke Debianova ekosustava, posebno kada je riječ o standardiziranim alatima za automatiziranu izgradnju i objavljivanje vlastitih paketa te radu s više verzija istog paketa.

CERN već održava interne repozitorije za Debian 12 i Debian 13, a za Debian 13 dostupne su i dnevne snimke paketa. Organizacija navodi i da postoji sustav za automatsku izgradnju Debian paketa.

Ako plan bude realiziran prema najavljenom rasporedu, više od 2.200 industrijskih i ugrađenih računala CERN-a do kraja 2026. radit će na Debianu 13, što predstavlja jednu od zanimljivijih velikih institucionalnih migracija na ovu Linux distribuciju posljednjih godina.