''Jako zanimljivo je da su žene jako često zlostavljane upravo od strane žena, dakle nisu muškarci ti koji primarno uznemiravaju žene na radnom mjestu'', jedna je od infomacija iz istraživanja ''Najčešći pojavni oblici uznemiravanja žena na tržištu rada u BiH''.
U Mostaru je održana press konferencija i prezentacija istraživanja , a sudionici konferencije bili su Anica Ramić, predsjednica Udruženja 'Stop mobing', Merima Spahić, koordinatorica projekta 'Zaštita žena od uznemiravanja na radu u Bosni i Hercegovini' i Esad Bećirević kao pravni savjetnik udruženja.
Istraživanje je ispred Udruženja provedeno s još tri partnerske organizacije u BiH.
Na području Federacije BiH ne postoji zakon o zaštiti protiv uznemiravanja na radu, u Republici Srpskoj zakon postoji već četiri godine, međutim 49 od sto ispitanica, dakle skoro pola u istraživanju koje je sprovedeno u RS-u, nikada nisu čule da postoji takav zakon, a u Federaciji se smatra da možda i nije potrebno donijeti takav zakon već da je dovoljno kroz nekoliko članova to pitanje riješiti u postojećim zakonima o radu.
S ovom tvrdnjom se sudionici konferencije apsolutno nisu složili jer, kako su naglasili, Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu mora biti odvojen kako bi se pokazao ozbiljan pristup ovom problemu koji je jako raširen, ali o kojem se i previše dugo šuti upravo zbog straha od gubljenja posla i dovođenja egzistencije u pitanje.
''Ne može se razdvojiti maltretiranje muškaraca od maltretiranja žena na poslu, ali smo mi počeli istraživanje primarno na ženama jer su se one obraćale udruženju 'Stop mobingu' i tražile zaštitu zbog tvrdnji o uznemiravanju na radnom mjestu, zbog čega smo oformili besplatnu pravnu pomoć.
Onda smo krenuli od hipoteze da zapravo žene više trpe neki oblik uznemiravanja na radu što se na kraju i ispostavilo točnim, ali je jako zanimljivo da su žene jako često zlostavljane upravo od strane žena, dakle nisu muškarci ti koji primarno uznemiravaju žene na radnom mjestu, naravno da je i takvih slučajeva ogroman broj, ali veliki broj žena nam se žali upravo na žene, što je jako porazno. I nije tu samo riječ o nadređenima nego i o ravnopravnim radnim kolegicama i kolegama'', kazala je Spahić.
Na konferenciji je najviše bilo govora o vrlo različitim slučajevima zbog kojih se ljudi javljaju, a naročito žene. Psihičko i fizičkog zlostavljanje i maltretiranje, a nažalost i seksualno, prisutni su u svim svojim različitim dimenzijama.
''Najprisutnije je omalovažavanje, vrijeđanje, ugrožavanje dostojanstva, časti i ugleda, čak nam se jedna žena žalila da joj je muški radni kolega montirao jednu fotografiju u neprimjerenoj pozi u Photoshopu pa je dijelio dalje po internetu, što znači da je i cyber nasilje također jedan od načina uznemiravanja koje potječe upravo s posla'', rekla je Ramić.
Istraživanje je sprovedeno na 1431 ženi, preko suradničkih udruženja tako da je pokušano da se zastupi širi prostor BiH na preko 50 lokacija. U istraživanju su uglavnom sudjelovale žene koje su trenutačno zaposlene, iako je bilo i onih koje su nezaposlene, odnosno one koje su ili dobile ili dalje otkaz.
''Ono što je najužasnije i frapirajuće u rezultatu ovog istraživanja je informacija da od ukupnog broja od 1431 ispitanice preko 70 posto njih u Federaciji trpi neki oblik uznemiravanja na radnom mjestu.
Kao najveći problem činjenice da žene, a i muškarci, ne prijavljuju mobing na poslu jeste nepovjerenje u pravosuđe. Nakon što pojedinci prijave jedan takav oblik uznemiravanja, rijetko kad se nešto dogodi od strane nadležnih institucija i zbog toga bi ovaj zakon morao biti donesen.'', kazao je Bećirević.
Također je porazno, kako su naveli sudionici konferencije, da nikada nisu dobili ni jedan primjer da je neko od radnih kolega reagirao na maltretiranje kolege ili kolegice, što je također obeshrabrenost zbog straha od gubitka posla.
Postoje i slučajevi gdje se zlostavljanje na poslu odvija i putem uskraćivanja rada, što se naziva 'mobingom praznog stola', gdje je naveden primjer jedne žene iz Tuzle koja dvije godine dolazi na posao ali joj šef nikada ne dozvoljava da radi svoj posao čisto da bi joj pokazao da bi joj pokazao da je ona višak i da ne vrijedi. Ta žena je rekla da njenih osam radnih sati traje vječno i da nikada ne prolazi jer se ne osjeća vrijednom.
A također veliki je problem i mobing sagorijevanja gdje se radniku daje ogromna količina posla kojeg radnik ne može za završi u kratkom roku koji se od njega zahtjeva i poslije toga dolazi do omalovažavanja ali i do zdravstvenih problema iscrpljenog radnika.
Potrebno je snažnije promovirati odredbe Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u RS-u kako bi ovakve informacije došle do ciljane grupe. Zatim, potrebno je da se u Federaciji što prije usvoji zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, osigurati mogućnost žrtvama uznemiravnja na radu da prijave nasilje na jednostavan način, jer su anketirane žene u velikom broju izjavile da ne postoji efikasan sistem zaštite od uznemiravanja na radu, prevencija mobinga od strane javnih institucija, da se mediji uključe u proces informiranja radnika i radnica o njihovim pravima, da kompanije usvoje interne akte, pravilnike i protokole, o postupanju u slučaju uznemiravanja na radu, da institucije vlasti na svim razinama kreiraju ciljane programe edukacija za sindikate, pravosuđe, menadžere kompanije i radnike, istakli su sudionici konferencije.
