Vedrana Rudan o pogoršanju zdravstvenog stanja: "Imam halucinacije, želim umrijeti"

Poznata hrvatska spisateljica Vedrana Rudan ponovno je putem svog bloga podijelila potresne i vrlo osobne detalje o svojoj borbi s teškom bolešću.

U objavi je govorila o pogoršanju zdravstvenog stanja, iskustvima tijekom liječenja te svakodnevnim izazovima s kojima se suočava.

Pričala je o psihičkim posljedicama bolesti 

Rudan je opisala kako se, uz fizičke tegobe, bori i s psihičkim posljedicama bolesti, navodeći pojavu halucinacija i stanja duboke apatije i beznađa.

"Ako se čovjek ičega boji, onda je to rak. Ne toliko bolesti koliko liječenja. Ja pojma nisam imala da rak izaziva halucinacije i da pričaš nevjerojatne gluposti dok misliš da si Ciceron. Naravno da ti to nitko prije nije rekao, ali je vjerojatno pisalo u pristanku na zahvat. Ali tko to čita? Kasnije je kasno iako nisi ni kriv ni dužan. Liječnici te tješe da su ‘vidjeli i veće ispade od tvojih’. Međutim, to ne pomaže", navela je u svojoj objavi.

U nastavku se osvrnula i na odnos okoline, kao i na pojavu nadriliječništva i različitih "alternativnih" pristupa liječenju.

"Za vrijeme liječenja rodbina ne odustaje. U kuću ti ulaze čarobnjaci, boce krcate lijekovima, za 150 eura liječe od igle do raka lokomotive. Da se razumijemo, nisu to neobrazovani ljudi. Imaju fakultete, predaju na fakultetima i vrlo dobro znaju svoj trgovački posao. Znaš da ti spasa nema, ali moraš biti dobar, šutjeti, ne prigovarati i ništa ne pitati. Meni je pun kc raka, života i laži, pisala sam o tome, a stalno mi govore kako je život lijep dok hodaš po proljetnom cvijeću. Ne želim hodati po cvijeću, želim biti ispod njega. Doduše, nije sve baš tako dosadno. Danima me kojekakvi liječnici, naglašavam s diplomom, zovu da bi mi rekli tko je sve u bolnici pr. Želim umrijeti, ne piti aloe veru i slušati tko koga j*e. Ima li za rak neki drugi lijek?", napisala je Rudan.

Podrška obitelji joj najviše znači 

U istom zapisu spisateljica je opisala i kako izgleda njezina svakodnevica u bolnici te koliko joj znači podrška obitelji u najtežim trenucima, piše Dnevno.hr. 

"Teško sam bolesna. Češće sam u bolnici nego kod kuće. Umirem od raka, sporo ide. Prije dva dana bili su sa mnom u bolnici, na smjene. Kći mi je osvježavala tijelo i usta tankom krpom. Prepričavala sam joj priče iz zajedničkog djetinjstva. Slušala me, smijala se i pravila se kao da ih prvi put čuje. Iz torbe je izvadila turpiju za nokte, uzela moj dlan u svoj – da mi budeš lijepa, mama. Došao je sin. Donio mi je knjigu koju smo dugo čekali i kutiju Kraš Drašéja, lakše ćeš zaspati. Nakon desetak minuta navukao mi je pastu na četkicu i pomogao mi da u krevetu operem zube. Poljubio je gornju stranu desnog dlana, laku noć, mama", navela je Vedrana Rudan u svom blogu.