Prvi put je bila objavljena 28.siječnja 1971.u najutjecajnijim dnevnim listovima u bivšoj Jugoslaviji, zagrebačkome Vjesniku i beogradskoj Politici i Borbi, a dan kasnije i u sarajevskom Oslobođenju, ali njezino vlastito i izvorno ime bilo je tada zabranjeno pripustiti u javni prostor.
U Hrvatskome slovu br. 980., na str. 5., 31. siječnja 2014., s nadnaslovom ''Stožerni nadnevak'', objavljen je članak ''Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku'', opremljen fotografijama svih potpisnika Deklaracije, koji u cijelosti glasi:
''Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku je bila 'sestrinska' Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika objavljenoj četiri godine ranije, 1967. godine.
Inicirao ju je Mile Pešorda, a potpisali su je sedmorica hrvatskih književnika iz BiH: Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović, Stanko Bašić, zalažući se za hrvatsku nacionalnu i kulturnu suverenost i jednakopravnost s drugim narodima u BiH.
Javna izjava je dana u povodu političkoga napada na 'grupu hrvatskih književnika' na plenumu Udruženja književnika BiH koji se održao neposredno prije toga.
U izjavi se upozorilo na stanovite pojave i probleme u odnosima koji vladaju u kulturnoj klimi Sarajeva, posebno među književnim stvarateljima, njihovu položaju, odnosima i sl.
Mile Pešorda je u Osvitu, br. 1-2, Mostar, 2010. Istaknuo: ''Deklaracijom smo sedmorica nas branili pravo na neometan život i ime, u državi Jugoslaviji sustavno diskriminiranoga i zatiranoga, hrvatskoga jezika kao takvog, zauzeli se za demokratske standarde i stvarnu ravnopravnost hrvatskoga naroda i kulture s drugim narodima i nacionalnim kulturama u Bosni i Hercegovini. Deklaracijom smo izrijekom zagovarali nacionalnu i kulturnu suverenost te uzeli u obranu, netom rođenu, i kao 'klerofašističku' odmah difamiranu, književno-kulturnu manifestaciju Šimićevi susreti.''
Njene potpisnike jugoslavenske su vlasti progonile, kao i potpisnike zagrebačke Deklaracije, no za razliku od zagrebačke, o sarajevskoj se u medijima i danas šuti.
