Mnogi s alergijom na pelud breze ne znaju da im ista opasnost prijeti i iz zdjelice s voćem.
Riječ je o unakrsnoj reaktivnosti, fenomenu zbog kojeg imunološki sustav zdravu jabuku prepoznaje kao opasnog neprijatelja.
Svježe, sočne i hrskave, predstavljaju omiljenu zdravu poslasticu. No, za dio populacije, prvi zagriz jabuke označava početak neugodne reakcije.
U roku od pet do dvadeset minuta, usne, usta i grlo počinju svrbjeti i peći, jezik otiče, a nos curi. U nekim slučajevima mogu se javiti i problemi s disanjem, mučnina ili proljev.
Ovi simptomi, poznati kao sindrom oralne alergije (SOA), obično nestaju unutar sat ili dva, ali ostavljaju osobu zbunjenom – zašto tijelo napada bezazleno voće?
Odgovor leži u velikoj zabuni imunološkog sustava koja pogađa osobe već alergične na pelud drveća, prvenstveno breze.
Imunološki sustav pogrešno identificira sićušne komponente u jabuci, proteine, kao prijetnju jednaku alergenima iz peludi breze. Ključni “krivci” su proteini Mal d 1 u jabuci i Bet v 1 u peludi breze.
Njihova je struktura toliko slična da imunološke stanice, točnije IgE protutijela, ne vide razliku. Prepoznaju samo mjesto vezanja, bilo ono na zrncu peludi koje leti zrakom ili u komadu sočne jabuke.
Zbog ove unakrsne reaktivnosti, procjenjuje se da više od 70 posto osoba alergičnih na pelud breze doživljava i alergijsku reakciju na jabuke, stanje poznato i kao “sindrom breza-jabuka”.
Važno je razlikovati dva tipa reakcija. Najčešći je već spomenuti sindrom oralne alergije (SOA), koji se ponekad naziva i sindrom pelud-hrana. Njegovi su simptomi uglavnom blagi i ograničeni na područje usta i grla.
Međutim, postoji i prava alergija na jabuke, koja je rjeđa, ali može izazvati znatno ozbiljnije, sustavne simptome po cijelom tijelu.
To uključuje osip, koprivnjaču, probavne smetnje, a u rijetkim slučajevima i anafilaksiju – po život opasnu reakciju koja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Za teže reakcije često je odgovoran drugi protein, Mal d 3, koji je stabilan na visokim temperaturama i češći u mediteranskim zemljama gdje alergija na brezu nije toliko raširena.
Simptomi unakrsne reaktivnosti na jabuke mogu biti znatno izraženiji tijekom sezone cvjetanja ovih stabala, kada je imunološki sustav već preopterećen i u stanju visoke pripravnosti. Tada i osobe koje inače podnose jabuke mogu iznenada reagirati.
Najveći oprez potreban je kod osoba s potvrđenom alergijom na pelud breze, ali i johe te lijeske.
Simptomi unakrsne reaktivnosti na jabuke mogu biti znatno izraženiji tijekom sezone cvjetanja ovih stabala, kada je imunološki sustav već preopterećen i u stanju visoke pripravnosti.
Tada i osobe koje inače podnose jabuke mogu iznenada reagirati. Također, na jačinu reakcije utječe i stanje ploda; svježe ubrane jabuke često su podnošljivije od onih koje su dugo stajale u skladištu, jer se koncentracija alergenih proteina s vremenom može promijeniti.
Srećom, osobe s ovom vrstom alergije ne moraju se nužno u potpunosti odreći jabuka. Ključ je u odabiru sorte i načinu pripreme.
Istraživanja su pokazala da su stare, autohtone sorte jabuka često bolje podnošljive. Razlog leži u većem udjelu polifenola, tvari koje jabukama daju kiselkast okus i zbog kojih brže tamne na zraku, ali istovremeno mogu neutralizirati alergene.
Stoga vrijedi pravilo: što je jabuka kiselija, to je vjerojatno sigurnija. Nove, slađe sorte često su izgubile dio ovih zaštitnih spojeva.
Također, budući da je alergen Mal d 1 osjetljiv na toplinu i većinom koncentriran u kori, guljenje i termička obrada (kuhanje, pečenje) gotovo u potpunosti uništavaju njegova alergena svojstva, čineći pite, kompote i umake od jabuka sigurnima za konzumaciju za većinu alergičara, kako navodi i ECARF.
Ako sumnjate da imate alergijsku reakciju na jabuke, osobito ako se simptomi ne zaustavljaju samo na blagom svrbežu u ustima, ključno je posavjetovati se s liječnikom ili alergologom.
Stručnjak može provesti specifične testove, kako bi potvrdio dijagnozu i utvrdio na koji ste točno protein alergični. To je važno jer alergija na protein Mal d 3 nosi veći rizik od teških reakcija, piše Ordinacija.hr.
Ovisno o profilu rizika, liječnik će dati preporuke o izbjegavanju određenih namirnica i, u slučaju opasnosti od anafilaksije, propisati autoinjektor s adrenalinom. Razumijevanje ove “zabune” imuniteta prvi je korak prema sigurnom suživotu s alergijama.
