Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Na Petrovoj gori

Prije 85 godina formiran je Glavni partizanski štab za Hrvatsku

Za zapovjednika je imenovan Ivan Rukavina, koji je ranije bio i dobrovoljac u Španjolskom građanskom ratu. Politički komesar tog Glavnog štaba bio je Marko Orešković, također s iskustvom iz Španjolske.

Na današnji dan prije 85 godina, 19. listopada 1941. formiran je na Petrovoj gori Glavni štab narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda Hrvatske.

Glavni štab Hrvatske (u suvremenom hrvatskom jeziku: Glavni stožer Hrvatske) je bio operativno-teritorijalni organ kojemu je namjena bila rukovoditi oružanom borbom i zapovijedati postrojbama i vojnopozadinskim ustanovama partizanskih snaga u Hrvatskoj.

Za zapovjednika je imenovan Ivan Rukavina, koji je ranije bio i dobrovoljac u Španjolskom građanskom ratu. Politički komesar tog Glavnog štaba bio je Marko Orešković, također s iskustvom iz Španjolske.

Međutim, Oreškovića je na mjestu političkog komesara već koji mjesec kasnije zamijenio Vladimir Bakarić. Ostali članovi Glavnog štaba bili su: Stanko Opačić, Franjo Ogulinac Seljo, Veljko Kovačević i Vlado Ćetković.

U pogledu lokacije na kojoj je ovaj stožer bio smješten, treba spomenuti da se Glavni štab krajem 1941. i početkom 1942. godine nalazio u selu Zbjeg kod Slunja, zatim u Drežnici (u Gorskom kotaru), a kasnije i u Bijelim Potocima na ličkoj Plješivici.

Josip Marković - Leko, rukovodilac svih centralnih radionica pri Glavnom štabu Hrvatske, i jedna partizanka u Kamenskom, Lika 1942.
Foto: Antifašistički vjesnik / Josip Marković - Leko, rukovodilac svih centralnih radionica pri Glavnom štabu Hrvatske, i jedna partizanka u Kamenskom, Lika 1942.

Povijest Glavnog štaba

Za pripremanje ustanka, formiranje i rukovođenje partizanskim jedinicama u Hrvatskoj, Centralni komitet KP Hrvatske je, lipnja 1941. godine, formirao Operativno partijsko rukovodstvo koje je imalo ulogu vojnog štaba.

Za članove Operativnog rukovodstva imenovani su Rade Končar, tajnik CK KPH, za zapovjednika, Vlado Popović, delegat CK KPJ i Vrhovnog štaba NOVJ-a, za tajnika i Andrija Hebrang.

Rukovodstvo je objedinjavalo djelovanje svih partizanskih postrojbâ sa slobodnog teritorija Korduna i Banovine preko mjesnih štabova (stožera) i štabova prvih partizanskih postrojbi.

Nakon Savjetovanja u Stolicama, a po zapovijedi Vrhovnog štaba, 19. listopada 1941. godine formiran je Glavni štab narodno-oslobodilačkih partizanskih odreda Hrvatske (GŠ NOP), koji je od studenoga 1942. ponio ime Glavni štab NOV-a i PO-a Hrvatske).

Za pojedine oblasti (Baniju, Kordun, Liku, sjevernu Hrvatsku, Slavoniju, Gorski kotar i Primorje) formirana su povjereništva Centralnog komiteta KPH, koja su se pretežno bavila vojnim pitanjima.

Ova povjereništva su ubrzo prerasla u vojne štabove za te oblasti. Iako je u Dalmaciji postojao Pokrajinski komitet, koji je organizacijski bio vezan za CK KPH, pri njemu nije formiran vojni štab, pa je sva vojna pitanja rješavao Glavni štab Hrvatske.

Glavni Štab NOV Hrvatske u Topuskom 1944. S lijeva na desno u gornjem redu, Rukavina, P.Jakšić, I.Gošnjak, R.Žigić, M.Magošić, S.Glumac. U donjem redu, I.Pavlovic, nepoznat, S.Radulović, B.Kraut, B.Rajčević, A.Perhovec.
Foto: Antifašistički vjesnik / Glavni Štab NOV Hrvatske u Topuskom 1944. S lijeva na desno u gornjem redu, Rukavina, P.Jakšić, I.Gošnjak, R.Žigić, M.Magošić, S.Glumac. U donjem redu, I.Pavlovic, nepoznat, S.Radulović, B.Kraut, B.Rajčević, A.Perhovec.

Djelovanje Štaba u ratu

U svim krajevima Hrvatske organizatori ustanka su bili članovi CK KP Hrvatske i Glavnog štaba Hrvatske, koji su radili na stvaranju lokalnih vojnih rukovodstava, štabova i partizanskih postrojbi. Marko Orešković je bio organizator ustanka u Lici, a dijelom i u Bosanskoj krajini, Pavle Pap i Mirko Kovačević u Dalmaciji, Rade Končar i Josip Kraš na Kordunu, Vlado Janić na Banovini, Karlo Mrazović u Hrvatskom zagorju i Međimurju, Pavle Gregorić u Slavoniji i Podravini.

Tako su u svim područjima bili angažirani najodgovorniji partijski kadrovi da neposredno rukovode ustankom, a kada su formirani vojni štabovi i jedinice, oni su, uglavnom, postavljeni za zapovjednike ili političke komesare operativnih zona, brigada, divizija i korpusa NOVJ-a.

Glavni štab Hrvatske nalazio se na slobodnom teritoriju Korduna, Banovine i Like i tamo neposredno sudjelovao u razvoju NOB-a. Od dolaska Vrhovnog štaba u Bosansku krajinu u drugoj polovini 1942. godine, CK KPJ i Glavni štab Hrvatske su sve do kraja rata rukovodili operativnim postrojbama.

Do jeseni 1942. godine, Glavni štab Hrvatske ostao je bez vodećih rukovodećih kadrova, kao što su Rade Končar, Marko Orešković, Josip Kraš, Pavle Pap i ostali.

Na području koje je bilo pod zapovjednim djelokrugom glavnog stožera Hrvatske broj boraca je vremenom rastao (brojke su koncem razdoblja):

1941.: oko 7000
1942.: oko 25.000
1943.: oko 100.000
1944.: oko 150.000

Područje koje je koncem 1944. bilo pod zapovjedništvom glavnog stožera za Hrvatsku obuhvaćalo je Banovinu, Dalmaciju, Gorski kotar, Istru, Kordun, Liku, Pokuplje, Slavoniju i zagrebačku oblast.

Od svih drugih stožera na tlu ondašnje Jugoslavije, Glavni štab Hrvatske bio je najjači i najrazvijeniji operativno-teritorijalni organ partizanskih snaga i po brojnosti osoblja i po dužnostima koje je obnašao.

Krajem rata raspušten je, a postrojbe podređene ovom stožeru uključene su u sastav Jugoslavenske armije.

OPŠIRNIJE

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO