U prvom dijelu "Prezimena hercegovačkih sela s početka XX. stoljeća" smo donijeli pregled Gnojnica, Dračevica i Blagaja.
Ne ulazeći u kontekst po kojemu je rađeno ovo istraživanje, niti u Dedijerovu interpretaciju istog, donosimo podatke koji su stečeni radom na terenu. Ovaj tekst donosimo prema podacima iz Dedijerovog rada, bez nametanja zaključka koji ostavljamo svakom čitatelju ponaosob. Pored toga, prezimena u tekstu su prenesena onako kako ih je Dedijer zapisao.
Danas donosimo pregled Podgrađa, Jasenice i Ortiješa.
Podgrađe
Jevto Dedijer u svom istraživanju se nije mnogo osvrtao na ovo selo, navodeći tek broj kuća i obitelji. Pozornost je posvećena jedino obiteljima koji tu žive i na njihovo porijeklo.
Babić – Vitina;
Bebek – nepoznato;
Bobeta – nepoznato;
Boras (Jozić) – zapadna Hercegovina;
Dželet – Čepelica, Bileća;
Đurić – Ljubinje;
Gačić – Hodbina;
Gnjatić – Raška gora;
Grahovac – Mijatovci, Nevesinje;
Jašarević – starosjedioci;
Marić – Podveležje;
Miličević – Ograđenik;
Miljanić – Zovi do, Nevesinje;
Novo – Herceg Novi;
Perić – Malo polje;
Pikić – Popovo polje;
Puce – Dračevice;
Skočajić – Nevesinje;
Šabanac – nepoznato;
Zlomislić – Crnač;
Zovko – Brotnjo.
Ortiješ
Ortiješ (po Dedijeru „Rtiješ“, negdje i „Hrtiješ“). Selo je siromašno vodom, pa su se stanovnici uglavnom opskrbljivali iz Neretve. Iako je veći dio zemljišta u vlasništvu većih zemljoposjednika, svaki seljak ima i svoju zemlju. Tadašnjim stanovnicima nije poznato kako je nastalo ime „Rtiješ“, ali pretpostavljaju kako su ga ustanovili stanovnici Baćevića koji su tu pobjegli od kuge. Iako se navodi kako naselje nije postojalo prije pojave kuge početkom 19. stoljeća, kontradiktorni su podaci o obiteljima koje su tu ranije živjele. U Ortiješu se tada nalazilo 25 kuća, a u Lakiševinama 8 kuća. Samo se jedna kuća nalazila uz Neretvu, a sve ostale istočno od puta Mostar – Buna. Dedijer smatra kako je Ortiješ mlado naselje, jer nema starijih grobova, te navodi slijedeće stanovnike i njihovo porijeklo:
Berberović – Bogodol;
Buljubašić – Nikšić;
Crnogorac – Crna Gora;
Dilaver – nepoznato;
Ivanišević – Bogodol, prije toga Oputna Rudina, Crna Gora;
Jelačić – Dabrica;
Jurić – Slipčići;
Karadeglija – Herceg Novi;
Krnjeušić – Zupci;
Medan – Hrasno;
Mihić – Dubrave;
Peco – Mostar;
Šupljoglav – Trebinje;
Vuković – Stara Zagora.
Jasenica
Jasenica je opisana kao selo s vrlo plodnom zemljom zbog toga što zimi istoimena rijeka plavi polja, a ljeti se vodom iz rijeke navodnjavaju polja. Kao i u Ortiješu, dio zemljišta je u vlasništvu seljaka, a dio u vlasništvu aga. Jasenica je podijeljena na dva dijela: jedan dio je uz rijeku, a drugi u podnožju brda Krivodol. Oba dijela se sastoje od 15 manjih skupina kuća. Od povijesnih ostataka u Jasenici, mogli su se pronaći humak s tri grobnice, kao i tri mosta preko Jasenice, te kaldrma puta Mostar – Ljubuški. Ono po čemu se Jasenica razlikuje od navedenih sela, jeste činjenica kako doseljeno stanovništvo uglavnom dolazi iz obližnjih mjesta, a najdalje Ljubuškog i Gruda.
Agić – Bekija;
Arapović – Slipčići i Dobro Selo;
Barišić – Ljubuški;
Bevanda – Dobro Selo;
Boban – Grabova Draga;
Bošnjak – okolica Jasenice;
Buhovac – Buhovo, Široki Brijeg;
Čule – Čule, Kruševo;
Delić – Krivodol, Kruševo;
Drmać – Rodoč;
Džeba – Slipčići;
Đozlić – Mostar;
Križanić – Kruševo;
Lončar – Zalik, Mostar;
Lovrić – Krehin Gradac;
Marjanović – nepoznato;
Martinović – Miljkovići;
Miličević – starosjedioci;
Pavlović – okolica Ljubuškog;
Pilipović – nepoznato;
Smiljanić – Krivodol, Kruševo;
Smoljan – Rodoč;
Vukša – Ljubuški;
