Starenje može značiti puno stvari poput usporavanja, pada koncentracije ili više zdravstvenih problema.
No, ne mora biti tako. Novo istraživanje pokazuje da prehrana žena u srednjim godinama može imati velik utjecaj na to kako će stariti.
Studija objavljena u JAMA Network Open, a provedena na sveučilištima Tufts i Harvard T.H. Chan School of Public Health, istražuje kako ugljikohidrati i vlakna mogu oblikovati zdravlje desetljećima kasnije.
Nisu svi ugljikohidrati isti. Neki vam daju energiju i snagu, dok vas drugi mogu iscrpiti i srozati.
"Svi znamo da različiti ugljikohidrati različito utječu na zdravlje, bilo da se radi o tjelesnoj težini, energiji ili razini šećera u krvi. Ali umjesto da se fokusiramo samo na kratkoročne učinke, htjeli smo istražiti kako ugljikohidrati dugoročno utječu na kvalitetu života i to čak 30 godina kasnije," objasnio je glavni autor studije Andres Ardisson Korat.
Znanstvenici su proučavali 47.000 žena u dobi od 70 do 93 godine. Pratili su njihove prehrambene navike kroz razdoblje od tri desetljeća, počevši od 1984. godine.
Promatrali su unos rafiniranih ugljikohidrata, visokokvalitetnih ugljikohidrata i vlakana, te tko je od njih dobro stario, a tko ne.
Samo zato što netko doživi 70. ne znači da stari zdravo. U ovom istraživanju, zdravo starenje znači doživjeti 70. godinu bez ozbiljnih kroničnih bolesti, sačuvati mentalnu bistrinu, biti tjelesno sposoban i osjećati se dobro psihički. Od 47.000 žena, samo ih je 3.706 zadovoljilo te kriterije.
Što su te žene imale zajedničko? Prehranu bogatu kvalitetnim ugljikohidratima i vlaknima. Što su više jele cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke, to su starile zdravije.
Povećan unos kvalitetnih ugljikohidrata bio je koristan,+ jer su žene koje su povećale unos tih ugljikohidrata za 10% imale čak 31% veće šanse za zdravo starenje.
S druge strane, rafinirani ugljikohidrati poput slatkiša i bijelog kruha bili su povezani s 13 % manjim izgledima za zdravo starenje.
"Naši rezultati nadovezuju se na postojeće dokaze da konzumacija voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki smanjuje rizik od kroničnih bolesti, a sada vidimo i povezanost s boljim tjelesnim i kognitivnim funkcioniranjem," rekla je viša autorica studije Qi Sun.
Vlakna ne služe samo za dobru probavu. Ona štite vaš um i tijelo.
Vlakna iz voća povećala su šanse za 14 %, iz povrća za 11 %, a čak su i vlakna iz žitarica, koja se često zanemaruju – donijela 7 % bolje izglede za zdravije starenje.
Prednosti vlakana išle su dalje od same prevencije bolesti. Žene koje su unosile više vlakana imale su bolju memoriju, bolju tjelesnu sposobnost i manje problema s mentalnim zdravljem.
Glikemijski indeks (GI) i glikemijsko opterećenje (GL) možda zvuče kao stručni pojmovi, ali oni su važni. Hrana s visokim GI brzo i snažno povisuje razinu šećera u krvi, što nije dobro za zdravo starenje.
Zanimljivo, hrana s visokim GL imala je povezanost s boljim mentalnim zdravljem. No, kad su znanstvenici uzeli u obzir unos vlakana, ta je povezanost oslabila. Zaključak? Vlakna mogu ublažiti neke negativne učinke hrane s visokim GI.
Što se događa kad zamijenimo rafinirane ugljikohidrate kvalitetnijima? Žene koje su to napravile imale su 8% do 16% veće šanse za zdravo starenje. To je velika razlika.
"Istraživanja sve više povezuju prehrambene navike u srednjim godinama sa zdravljem i kvalitetom života u starijoj dobi. Što više znamo o zdravom starenju, to više možemo pomoći ljudima da žive dulje i zdravije," rekao je Korat.
Znanstvenici su pratili prehrambene navike ovih žena više od 30 godina i povezali ono što su jele u srednjoj dobi s njihovim zdravljem u 70-ima i 80-ima. Zaključak? Male, ali dosljedne promjene u prehrani bile su važnije od naglih i drastičnih dijeta.
Vidjeli su da su žene koje su tijekom vremena unosile više cjelovitih žitarica, voća i povrća bolje starile od onih koje su konzumirale bijeli kruh i slatkiše.
Većina ispitanica bile su bjelkinje, obrazovane žene koje rade u zdravstvu. Same su prijavljivale svoje prehrambene navike, što možda nije u potpunosti precizno nakon tri desetljeća, jer sjećanja mogu izblijedjeti.
Ipak, rezultati su bili jasni. Više kvalitetnih ugljikohidrata i vlakana u srednjoj dobi značilo je zdravije starenje. Ne samo korisno, nego i transformativno.
Zdravo starenje ne znači samo izostanak bolesti. Radi se i o mentalnoj bistrini, tjelesnoj aktivnosti i dobrom osjećaju. Ova studija pokazuje da prehrana u 40-ima i 50-ima može imati ogroman utjecaj na zdravlje desetljećima kasnije.
No, nije poanta samo u tome da se jede manje ugljikohidrata već da se biraju pravi. Cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke ženama su pružile bolju priliku za kvalitetno starenje.
Izbori koje žene donose u srednjim godinama nisu samo obroci, oni su ulaganje.
Kvalitetni ugljikohidrati i prehrambena vlakna ne koriste samo probavi. Povezani su s nižim rizikom od kroničnih bolesti, boljim pamćenjem i tjelesnim zdravljem u starijoj dobi, piše Earth.com.
Starenje ne mora značiti propadanje. Ne mora značiti usporavanje. Za žene u ovoj studiji, dobra prehrana desetljećima ranije uistinu se isplatila.
