Nema ništa bolje od dugog razgovora s dobrim prijateljem koji može popraviti i najlošiji dan. Istraživanja su pokazala da već i jedna pozitivna interakcija dnevno može značajno poboljšati naše mentalno zdravlje.
S druge strane, neugodan ili nespretan razgovor može nas danima opsjedati brigama. Kako onda osigurati da svi naši razgovori teku glatko?
Ne postoji čarobna formula, ali postoje neke pogreške koje možemo izbjeći kako bismo bolje povezali s drugima.
Evo osam uobičajenih pogrešaka koje možemo napraviti, bez obzira na naš stil komunikacije:
Jeste li ikada postavili pitanje samo kako biste imali priliku sami na njega odgovoriti? Ova navika može djelovati manipulativno jer se čini kao da samo postavljate temu kako biste vi mogli o njoj govoriti.
"Boomerasking" može ostaviti drugu osobu s dojmom da nije važna i da se njezine riječi ne shvaćaju ozbiljno, objašnjava Marcum.
Teško je ostati tih kad imate nešto važno za reći, ali prekidanje drugih obično se smatra nepristojnim. Iako postoje odnosi u kojima obje strane nemaju problem s prekidanjem, to je više iznimka nego pravilo.
"Prekidanje može uzrokovati osjećaj podcijenjenosti i nepoštovanja", napominje Marcum.
Svi smo barem jednom doživjeli razgovor u kojem druga osoba ne prestaje govoriti o sebi.
Dosadno je i može ostaviti dojam da sugovornik uopće ne mari za nas. Ključ dobre komunikacije je ravnoteža između dijeljenja vlastitih misli i slušanja druge osobe.
Kada nam se prijatelj povjeri, prirodno je da mu želimo pomoći. No, ponekad osoba samo želi podijeliti svoje osjećaje, a ne dobiti rješenje.
"Jedna od najvećih grešaka u komunikaciji je odmah nuditi savjete umjesto da jednostavno slušamo i priznamo iskustvo druge osobe", kaže Dana Caspersen, TEDx govornica i stručnjakinja za rješavanje sukoba.
Dobra pitanja održavaju razgovor, ali zatvorena pitanja mogu ga zakočiti. Razlika je između "Sviđa li ti se piće?" i "Što ti se sviđa kod ovog pića?". Prvo pitanje omogućava odgovor s "da" ili "ne", dok drugo potiče opširniji odgovor.
Postavljanje dodatnih pitanja pokazuje da aktivno slušamo i brinemo o onome što druga osoba govori.
Ako postavimo pitanje, dobijemo odgovor i odmah promijenimo temu, možemo ostaviti dojam da nas zapravo ne zanima što sugovornik ima za reći, piše Verywell Mind.
Iako je važno postavljati pitanja, previše pitanja u nizu može zvučati kao ispitivanje. Ako osoba osjeti da je stalno na "vrućem stolcu", može se osjetiti nelagodno i zatvoriti se.
Poštovanje je ključ u svakom razgovoru. "Najveća pogreška u razgovoru je nedostatak poštovanja prema drugoj osobi", kaže Marcum.
Korištenje omalovažavajućeg jezika, poput fraza "Ma, pretjeruješ" ili "Kako god", može stvoriti emocionalnu distancu i narušiti odnos.
