Jeste li primijetili da se ljeti osjećate nekako drugačije? Čim temperature porastu, a zrak se ispuni solju, lavandom ili asfaltom koji isparava na podnevnom suncu, nešto se događa.
Postajemo opušteniji, sanjiviji, ponekad i pomalo zaboravni. Naše misli lebde negdje između planova za godišnji, mirisa kreme za sunčanje i nostalgije za prošlim ljetima.
Dani su dulji, što pomiče naše vrijeme spavanja i buđenja, pa mnogi ljudi ljeti idu kasnije spavati i ustaju ranije.
To ponekad znači i manje sna, što može uzrokovati blagu mentalnu maglu i zaboravljivost, a to je upravo ono što mnogi opisuju kao "ljetni mozak".
No, nije samo svjetlost ono što strukturira naš "ljetni mozak".
Još jedan snažan okidač ljetnog mentalnog stanja su mirisi. Naš njuh je usko povezan s limbičkim sustavom, dijelom mozga odgovornim za emocije i pamćenje.
To znači da mirisi mogu izravno aktivirati sjećanja, posebice ona emocionalno nabijena.
Miris mora, kreme za sunčanje ili dim roštilja može nas trenutačno vratiti u djetinjstvo, na obiteljski odmor, prvi poljubac u kampu ili na zadnju večeru s prijateljima prije jeseni.
Ljeti smo više vani, okruženi prirodom i raznim mirisnim podražajima, što povećava broj okidača za emocionalne uspomene.
Ljeto usporava ritam života. Čak i ako ne idemo na godišnji odmor na more, osjeća se kolektivno usporavanje: manje je obaveza, e-pošte, poziva.
Gradovi se isprazne, promet se prorijedi, vikendi se produže. Taj usporeni ritam omogućava veći protok misli, introspektivnost i emocionalnu obradu.
U tom prostoru pojavljuje se nostalgija. Ljeto ima sposobnost aktiviranja niza starih emocija. Možda zato što smo kao djeca tada imali najviše slobode, možda zato što su ljetni trenuci često bili najintenzivniji – prvi izlasci, prvi strahovi, prvi veliki gubitci.
Ta emocionalna dubina ljetnih uspomena čini da se ljeti često prisjećamo nekih prošlih ljeta, uspoređujemo ih s ovim sada, i nesvjesno vrednujemo što smo postali.
Još jedan učinkovit aspekt "ljetnog mozga" je pad kognitivnog fokusa, ali i povećana kreativnost.
Visoke temperature mogu utjecati na sposobnost koncentracije, što smo i sami primijetili nemali broj puta, ali istodobno mogu potaknuti divergentno razmišljanje, odnosno ono koje vodi k novim idejama i rješenjima.
To znači da, iako smo manje sposobni za intenzivan analitički rad, možemo doći do originalnih uvida ili inspiracije.
Nije slučajno što mnogi kreativci upravo ljeti dobivaju najbolje ideje, skiciraju projekte ili osmišljavaju nove karijerne zaokrete.
Ljeti se više krećemo – plivamo, šetamo, boravimo na otvorenom. Pokret ima dokazano pozitivan utjecaj na mozak: povećava dotok kisika, regulira hormone, snižava razinu stresa. Kad se tijelo kreće, i misli se pokreću lakše.
Osim toga, ljeto nudi senzorno obilje: sunce na koži, zvuk valova, vjetar, pijesak pod nogama.
Ova taktilna iskustva pojačavaju osjećaj prisutnosti, što može djelovati gotovo meditativno. Sve to zajedno smanjuje "mentalnu buku" i otvara prostor za jasnoću.
Možda najvažniji aspekt "ljetnog mozga" je što si tada više dopuštamo biti drugačiji. Nosimo ležerniju odjeću, jedemo drukčije, putujemo, upoznajemo nove ljude. A ta promjena rutine potiče i promjenu perspektive, piše Zadovoljna.hr.
Ljeto nas podsjeća da život ne mora uvijek biti strukturiran, brz i produktivan. To može biti plutanje u moru, sjedenje u hladu ili dugi razgovori do kasno u noć. U tom dopuštanju nastaje prostor za svojevrsno resetiranje.
